Andruś, nie padabajecca - zrabicie lepš. Heta ž tak prosta! Nažal, sučasny stan rečaŭ sa štučna stvoranaj prablemaj "lićvinizmu" - heta taksama sumny vynik šmathadovaha panavańnia Łukašenki. Pakul tyj uparta admaŭlaŭsia ad biełaruščyny i marhinalizavaŭ usio nacyjanalnaje na karyść saŭkova-prarasiejskaj mifałohii, tym časam u Litoŭskaj Respublicy išli advarotnyja pracesy nacyjanalnaha adradžeńnia. Va ŭmovach cisku na historyju VKŁ i asabaliva Rečy Paspalitaj u Biełarusi ŭładami Łukašenki litoŭskija ultrakansiervatyŭnyja dziejačy sprytna prysabiečyli ŭsiu spadčynu VKŁ, pabudavaŭšy ledź nie ŭsiu dziaržaŭnuju historyjahrafiju sučasnaj Litoŭskaj Respubliki na manapałalizacyi historyi VKŁ. Maŭlaŭ pieršyja kniazi VKŁ mieli bałckaje pachodžańnie (što ŭ pryncypie niašmat chto i asprečvaje, bo niemiascovyja kniazi byli davoli raspaŭsiudžanaj źjavaj ŭ tahačasnaj Jeŭropie), ale na hetaj padstavie robicca dziŭnaja vysnova, što historyja biełaruskaha etnasu VKŁ - heta niešta niezrazumiełaje, niezaŭvažnaje, nieistotnaje i ledź nie maskavicka-azijackaje. Nie dapamahajuć ani apielavańnie da staličnaha statusa Navahrudka, ani dziaržaŭny status starabiełaruskaj movy u VKŁ, ani Statut VKŁ na joj, ani navat supolnaja vajskovaja historyja (u t.ł. i supraćstajańnia maskavickaj ekspansii), aktyŭny udzieł u jakoj biełarusy biezumoŭna prymali. Taksama varta ŭzhadać, što badaj što adzinym prykładam nienaturalnaha ŭzbrojenaha supraćstajańnia biełarusaŭ i palakaŭ byŭ Biełaruski bataljon u składzie litoŭskaha vojska u 1918-1920 hadach. Novaja hieneracyja ultrakansiervatyŭnych litoŭskich palitykaŭ na čale sa spadarom Kaščunasam pierajšła ad palityki supolnaj z volnymi biełarusami spadčyny historyi VKŁ pačatku 90ch, da adkrytaj kanfrantacyi na radaść Kramlu i Łukašenku. Zrazumieła, što hetaja tema taksama aktyŭna raspalvajecca Kramlom i jahonymi mienskimi kałabarantami praz adpaviednuju ahienturu, ale nažal chapaje i ŭłasnych "karycnych idyjotaŭ". Usio heta ŭ čymści nahadvaje šmatsothadovyja sprečki miž Polšaj i Ŭkrainaj, na kont jakich tamtejšyja ultraradykały navat va ŭmovach ekzistencyjna niebiaśpiečnaj navały z uschodu nia mohuć ŭzajemapavažliva prymirycca. Ale varta nahadać, što ichnym vynikam zaŭsiody źjaŭlalisia strata niezaležnaści i rasiejski pryhniot, ad jakoha ciarpieli i pieršyja, i druhija. Tamu ŭ lubym vypadku ŭsie histaryčnyja sprečki treba pieraadolvać, ale heta patrabuje času i ciarplivaha šmatrazovaha tłumačeńnia.
user
26.02.2025
Andruś, objektivno, a čto oni mohut sdiełať v etoj situacii za isklučienijem otjezda iz Litvy (čto było by pravilno, na moj vzhlad)? Ich prosto pozvali "za kruhłyj stoł" i objaśnili, čto jesť dva mnienija - mnienije litovciev i niepravilnoje.
Paźniak za Chielsinkskija pahadnieńni, za nieparušnaść miežaŭ krain. Heta navat u statucie jaho partyi zapisana, jakaja isnuje ŭžo 30+ hadoŭ. Paźniak asabista jeździŭ u Litvu, kab spynić pravakacyju kamunistaŭ, jakija realna chacieli viarnuć Vilniu. Skazaŭ, što nie treba vieścisia na hetuju maskoŭskuju pravakacyju, treba pakinuć miežy, jak jość i supracoŭničać u humanitarnaj śfiery: dać biełarusam mahčymaść vučyć rodnuju movu, dać čas na telebačańni dla pieradač pa-biełarusku - standartnaja praktyka raźvitych krain pa zachavańniu kultury narodaŭ. Usio pravilna skazaŭ i zrabiŭ Paźniak.
baradzied
26.02.2025
Žora, pry tym što mienavita jon kačaje temu što "vilnia naša"
Žora
26.02.2025
baradzied, Paźniak kazaŭ "kulturna i histaryčna Vilnia naša", i pry hetym admaŭlaŭ usiakuju pierakrojku miežaŭ, jakija ŭstalavalisia paśla 1991 hoda. Pašukajcie toje intervju ź Miełkazioravym na "malinie" i ŭpeŭniciesia ŭ tym, što ja kažu praŭdu. A voś skaracili cytatu Paźniaka da prosta "Vilnia naša" i pačali pačali "kačać temu" zusim inšyja ludzi. Vo Vy, naprykład, taksama kačajecie temu - ci to pa niedaśviedčanaści, ci to śviadoma raspaŭsiudžvajecie patrebny ksienafobam naratyŭ.
Idiot
26.02.2025
baradzied, Etu tiemu kačajut trolli na NN tipa tiebia.
baradzied
26.02.2025
Žora, niekalki razoŭ hladzieŭ i rytoryka ad putlera pra naprykład Adesu mała adroźnivajecca
Alaksandr
26.02.2025
Mahu ŭziać na siabie hetuju temu, kali ŭ redakcyi niama kamu joj zajmacca
Alaksandr
26.02.2025
Dziakuj vialiki ŭładalniku za salidarnaść! Ja dumaŭ, što jon naležyć biełarusam.
%
26.02.2025
A vy šsie šukajcie "siabroŭ" nadalej ), ale viedajcie sapraŭdnaje staŭleńnie da vas. Skažycie dziakuj što pa tvary nie bjuć jašče.
prefix
26.02.2025
Kali ŭsio heta praciahvajecca navat paśla ŭsich publičnych ahulnych abmierkavańniaŭ, adpaviednaj zajavy kampietentnych orhanaŭ ab adsutnaści litvinistaŭ jak źjavy, to kaniešnie pierśpiektyvy demakratyi ŭ Litvie vyhladajuć prykra.
Skažu vam po siekrietu
26.02.2025
prefix, v stranach Bałtii diemokratija dla słavian nie priedusmotriena
Hienierał Žalihoŭski
26.02.2025
U akupantaŭ "śviarbić" ad našaje Pahoni.
Maksim Bahdanovič, u liście da brata
26.02.2025
"Spadziejusia, što my jašče ŭbačym Litvu, užo našu Litvu, a nie Maskoŭskuju"
???
26.02.2025
Naša istorija nieudobna dla VSIECH hraničaŝich s nami stran. Nu a v Lituvie- kto płatit , tot i muzyku zakazyvajet.
Žyhul
26.02.2025
Bjusia ab zakład, hetyja "nacyjanalisty", ab jakich havorka ŭ artykule, na 80 adsotkaŭ pišuć z rasiejuški, chacia i miascovyja kaniešnie padlivajuć masła ŭ ahoń.
Georgios Panajotu
26.02.2025
Brava , susiedzi - letuvisy . Úsio lahična . Kali pryjdzie da vas maskal , pa Miemiel i Vilniu , budzie pozna
Naradziŭsia ja litvinam- Tadevuš Kaściuška
26.02.2025
Georgios Panajotu , jakim bokam maskavity da našaje Vilni dy niamieckaha Miemiela?
žeŭžyk
26.02.2025
Naradziŭsia ja litvinam- Tadevuš Kaściuška , takim bokam, što maskavity zaŭsiody ŭsio imknucca zachapić. I Vilniu, i Miemiel, i navat Lisabon.
Aryviderčy
26.02.2025
Dziakuj Bohu, što hetaja ździeččyna ź biełaruskaści narešcie adyšła ŭ niebyćcio! Ciažka navat sabie ŭjavić, kab u Miensku plasali na Vicisie, vystaŭlajučy pudziłam u niejkim kabare Tomasa Viencłavu. A mienavita heta jany rabili z maniekienam Niny Bahinskaj. Sapraŭdnyja biełarusy nikoli i nahi tudy nie pakažuć, jak pryncypova zrabili i letuvisy! Majcie honar i navokał buduć vaš pavažać!
Bar «Pahonia» ŭ Vilni źmianiŭ nazvu. Što zdaryłasia?
Nažal, sučasny stan rečaŭ sa štučna stvoranaj prablemaj "lićvinizmu" - heta taksama sumny vynik šmathadovaha panavańnia Łukašenki. Pakul tyj uparta admaŭlaŭsia ad biełaruščyny i marhinalizavaŭ usio nacyjanalnaje na karyść saŭkova-prarasiejskaj mifałohii, tym časam u Litoŭskaj Respublicy išli advarotnyja pracesy nacyjanalnaha adradžeńnia. Va ŭmovach cisku na historyju VKŁ i asabaliva Rečy Paspalitaj u Biełarusi ŭładami Łukašenki litoŭskija ultrakansiervatyŭnyja dziejačy sprytna prysabiečyli ŭsiu spadčynu VKŁ, pabudavaŭšy ledź nie ŭsiu dziaržaŭnuju historyjahrafiju sučasnaj Litoŭskaj Respubliki na manapałalizacyi historyi VKŁ. Maŭlaŭ pieršyja kniazi VKŁ mieli bałckaje pachodžańnie (što ŭ pryncypie niašmat chto i asprečvaje, bo niemiascovyja kniazi byli davoli raspaŭsiudžanaj źjavaj ŭ tahačasnaj Jeŭropie), ale na hetaj padstavie robicca dziŭnaja vysnova, što historyja biełaruskaha etnasu VKŁ - heta niešta niezrazumiełaje, niezaŭvažnaje, nieistotnaje i ledź nie maskavicka-azijackaje. Nie dapamahajuć ani apielavańnie da staličnaha statusa Navahrudka, ani dziaržaŭny status starabiełaruskaj movy u VKŁ, ani Statut VKŁ na joj, ani navat supolnaja vajskovaja historyja (u t.ł. i supraćstajańnia maskavickaj ekspansii), aktyŭny udzieł u jakoj biełarusy biezumoŭna prymali. Taksama varta ŭzhadać, što badaj što adzinym prykładam nienaturalnaha ŭzbrojenaha supraćstajańnia biełarusaŭ i palakaŭ byŭ Biełaruski bataljon u składzie litoŭskaha vojska u 1918-1920 hadach.
Novaja hieneracyja ultrakansiervatyŭnych litoŭskich palitykaŭ na čale sa spadarom Kaščunasam pierajšła ad palityki supolnaj z volnymi biełarusami spadčyny historyi VKŁ pačatku 90ch, da adkrytaj kanfrantacyi na radaść Kramlu i Łukašenku. Zrazumieła, što hetaja tema taksama aktyŭna raspalvajecca Kramlom i jahonymi mienskimi kałabarantami praz adpaviednuju ahienturu, ale nažal chapaje i ŭłasnych "karycnych idyjotaŭ".
Usio heta ŭ čymści nahadvaje šmatsothadovyja sprečki miž Polšaj i Ŭkrainaj, na kont jakich tamtejšyja ultraradykały navat va ŭmovach ekzistencyjna niebiaśpiečnaj navały z uschodu nia mohuć ŭzajemapavažliva prymirycca. Ale varta nahadać, što ichnym vynikam zaŭsiody źjaŭlalisia strata niezaležnaści i rasiejski pryhniot, ad jakoha ciarpieli i pieršyja, i druhija. Tamu ŭ lubym vypadku ŭsie histaryčnyja sprečki treba pieraadolvać, ale heta patrabuje času i ciarplivaha šmatrazovaha tłumačeńnia.
aču, stanisłavavičus!
Usio pravilna skazaŭ i zrabiŭ Paźniak.
Úsio lahična .
Kali pryjdzie da vas maskal , pa Miemiel i Vilniu , budzie pozna
Ciažka navat sabie ŭjavić, kab u Miensku plasali na Vicisie, vystaŭlajučy pudziłam u niejkim kabare Tomasa Viencłavu. A mienavita heta jany rabili z maniekienam Niny Bahinskaj.
Sapraŭdnyja biełarusy nikoli i nahi tudy nie pakažuć, jak pryncypova zrabili i letuvisy! Majcie honar i navokał buduć vaš pavažać!