Kamientary da artykuła

Stała viadoma, na čym pahareŭ hienij finansaŭ Pavieł Kałaŭr

  • Pryčyna ŭ nacisku
    17.03.2025
    Pryčyna ciažkaściaŭ u fiłałohii. Pramaŭleńnie proźvišča "Kałaur" nacyjanalsty zamianili na "Kałaŭr" (nacisk na druhoje "a"). I ŭsio pajšło nie tak.
  • Nie śmiešna
    17.03.2025
    Pryčyna ŭ nacisku, i nie cikava.
    Ale fiłOłuchična.
  • Hetaje sładkaje smaktańnie
    17.03.2025
    "Takaja vialikaja, adnosna našaj, rasijskaja ekanomika mahła b vysmaktać hrošy z našaj sistemy i za tydzień, kali b była techničnaja mahčymaść".

    A hovoriat, čto Łukašienko k Putinu v očieriednoj raz jezdił, čtob jeŝie milliard to li vyprosiť, to li otłožiť vozvrat dołha.

    I chto ŭ kaho smokča, nie zusim zrazumieła.
  • Sapieha
    17.03.2025
    Što dali pad zad?
  • %
    17.03.2025
    To bok Hałoŭčanka zaraz paprostu nadrukuje kalarovaj papiery i pytańnie vyrašyć )
  • Śmiešna
    17.03.2025
    Vidavočnaja łuchta. Kredytavańnie kaho chočaš, rezidentaŭ ci nierezidentaŭ, spyniajecca va ŭmovach Biełarusi za adzin dzień.
    "Finansavy hienij" pahareŭ na tym, što nie zmoh ničoha zrabić ź inflacyjaj i pryjšłosia dyktataru zahadvać cenam stajać z adpaviednymi nastupstvami.
    Tamu nie treba kanśpirałohij.
  • Sonia
    17.03.2025
    Śmiešna, skolko let v bankach otrabotał, umnik?
  • mojdodyr
    17.03.2025
    Śmiešna, po chodu, elemientarno sdiełali krajnim, v takich hadiušnikach, podobno łukašienkovskomu, takoje spłoš i riadom. Hriaźju oblili, vsiech sobak poviesili i dośvidos! Chitrozačies i zabył, čto na jeho frontie było biez sučka i zadorinki, nieto by dvadcatyj točno dla nieho stał poślednim vo vłasti.
  • Baŭmhiertner
    17.03.2025
    Sonia, załataja ručka, ty ŭ Biełarusi žyła kaliści? raskažaš nam, što takoje staŭka refinansavańnia pa-kałaŭraŭsku, ptuška z kluvam?
  • Biełarus
    17.03.2025
    Dziŭna, ale navina prypadnosicca, byccam by niešta kiepskaje i niespraviadlivaje. Ź niejkaha łukacentryčnaha boku: nie nadali pašanu bankiru, jaki dziesiacihod́dzie dapamahaŭ łukašyzmu zachoŭvacca finansava, "nia spravilisia". A moža ŭsio ž naadvarot - spravilisia? Kali łukanomika kładziecca - heta musić być stanoŭčaj źjavaj. Prynamsi dla biełaruskaha vydańnia.
  • Kali łukanomika kładziecca
    17.03.2025
    Biełarus,
    zriejet rievolucionnaja situacija i narod vystraivajetsia u podjezdov, čtob vychodiť na ulicy.

    V etom vy viditie stanoŭčuju źjavu?
    Ja vas pravilno poniał?
  • Budź pilnym
    17.03.2025
    Biełarus, Ty dupaj artykuł prahladaŭ? Tam napisana, što paciarpieł biełaruski pryvatny biźnies, dla jakoha faktyčna vyrasła staŭka kredyta, a zarabili maskali, jakija napatykali ŭ nas svaje filii - Alfu dy Śbierbank i praź ich kredytavali inšych maskaloŭ. Takoje paskudstva tre było spynić u pieršy ža dzień.
  • Flm
    18.03.2025
    Biełarus, Ty riealno dumaješ, čto jeśli połožiť ekonomiku strany, to ty połučiš riezultat v vidie: ludi vyjdut, śniesut riežim, i potom bystrieńko postrojat tut raj na ziemle? Tiebie skolko let, 15? Połoživ ekonomiku, ty prosto połučiš tut niŝuju i nikomu nie nužnuju ros hubierniju
  • Biełarus
    17.03.2025
    Kali łukanomika kładziecca, "Narod u podjezdov" (jany ž čerhi 2020 hodu i masavyja mirnyja pratesty) - heta ŭžo projdzieny etap. Hetaja mova stasunkaŭ z terarystyčnymi i akupacyjnymi režymami nie pracuje. Tamu jość "narod u podjezdov" ci nie - nia maje anijakaha značeńnia, kali niama čym adkazać na rulu aŭtamata z taho boku - a mienavita heta kančatkovaja kropka stasunkaŭ z terarystami.

    Tamu tak, ekanamičnyja prablemy chunty - całkam stanoŭčaja źjava. Bo ekanamičnyja srodki źniščeńnia złačyncaŭ značna dla nas lepšyja za vajennyja.
  • Biełarus
    17.03.2025
    Budź pilnym, Mienavita biełaruski biznes (bo na łukašenkaŭski plavać) ciarpić značna bolš ad isnavańnia chunty i akupacyi krainy, čym ad kredytnych stavak, jakija jakraz źjaŭlajucca adnymi z šmatlikich nastupstvaŭ zachopu krainy. Inšymi słovami, bieź lekavańnia ŭłasna chvaroby, baraćba ź simptomami naŭradci budzie plonnaj. Tamu ani Kałaŭra, ani vynik jahonaj pracy nie škada - jon abraŭ nia tuju kropku dotyku dla svajho talentu. Čym mieniej dobrych admysłoŭcaŭ u chunty - tym lepš dla Biełarusi i biełaruskaha biźniesu.
  • Biełarus
    18.03.2025
    Flm, Biezumoŭna padobnaja ryzyka isnuje. Luboje supraćstajańnie - heta supraćstajańnie resursaŭ, jakija mohuć być źviedzienyja da ekanamičnych ličbaŭ. Pry ekanamičnaj niazdolnaści, režym zhubić mahčymaść utrymlivać represiŭny aparat i zdolnaść kantrolu dy, mahčyma, reštki farmalnaha suvierenitetu (sapraŭdnaha ž užo niama, bo ŭsia pramysłovaś chunty pracuje na VPK rasiei i nia moža admovicca). Ale ž heta prynamsi daść šaniec. Zaraz ža ŭ biełarusaŭ i tak užo niama svajoj krainy (bo łukašnia - heta akupant i zachopnik, rasiejski haŭlajtar). "Lepiej žachlivy kaniec, čym biaskoncy žach" (s).
  • Andruś
    17.03.2025
    Dyk a ŭ čym brak taho, što rabili banki pry Kałaŭru? Nu vymyli pakul hetyja finansy praz kredyty. Dyk jany što - prablemnyja? Ich nie viernuć užo? Ci praz čas hetyja hrošy masava chłynuć u bankaŭskuju sistemu Biełarusi ŭ vyhladzie viartańnia kredytaŭ i adsotkaŭ ź ich i znoŭ nastanie čarhovaje "ekanamičaskaje čuda", jakoje ŭžo zapišuć u zasłuhu Hałoŭčanku, jak "pastaŭlenuju z noh na hałavu ekanomiku"?
    Darečy, psieŭdakredytavańnie, a nasamreč, datavańnie biez anijakaj nadziei viartańnia srodkaŭ sielskaj haspadarki i mnohich pramysłovych hihantaŭ, jakija pracujuć na skład, padajecca, našmat bolš prablemnym dla bankaŭ, čym kredyty maskalam, jakija musiać viarnucca.
  • Myślitie proŝie
    17.03.2025
    Andruś, smysł v tom, čto dieńhi viernutsia v tiečienije bližajšich 3-5 let, a krieditovať hosov nužno zdieś i siejčas.
    Nu a ekonomičieskaja effiektivnosť v pravitielstvie nikoho nie intieriesujet
  • Sumny los padzielnikaŭ
    17.03.2025
    Učora ty z dyktataram u chakiej hulaŭ, zaŭtra jon ciabie raskułačyć i pasodzić ŭ SIZA. Učora ty byŭ "hienijem finansaŭ" dyktatara, zaŭtra jon ciabie vykinie, jak skarystany kantraceptyŭ, i navat proźvišča nie ŭspomnić.
  • Mamkin jekonomist
    17.03.2025
    Uhu. Krieditovanije rośsijskoho rientabielnoho biźniesa, kotoroje oficialno riekłamirujet Śbier - eto horazdo chužie, čiem vlivanije na vietier v ubytočnyje SPK i projekty 5-i prikorytnych caŕkov. Krasnoj linijej čieriez vsiu staťju prochodiat "kriedity rośsijanam". Da choť zimbabvijcam, čiem miestnomu bydłu i voram.
  • daviedka
    17.03.2025
    Dołłar padajet, biełorusskij rubl kriepčajet, a śvinina priedatielski dorožajet.
  • Škłoŭski idał
    17.03.2025
    Ź lohkaj pasiniełaj ruki ŭzurpatara "hienij finansaŭ" Kałaŭr syšoŭ na pieršyja try litary proźvišča.
  • Kniaź Jarema Višniaviecki
    17.03.2025
    Hańba dla šlachciča słužyć chałopam
  • hriek
    17.03.2025
    Koročie na Kałaura poviesili vsiech sobak za inflaciju. Tipa podniał stavku krieditovanija, no stavka riefinansirovanija zavisit ot inflacii v stranie. Uzurpator razohnał inflaciju i Nacbank diejstvovał po vsiem praviłam ekonomiki povyšaja procientnuju stavku. Jeśli by Kałaur vklučił stanok, to inflacija voobŝie vyšła by iz-pod kontrola. A krieditovanije nieriezidientov, tak eto priličnyj biźnies, mnohije ekonomiki jevropiejskich stran na etom postrojeny, Irłandii naprimier. Uzurpator žie ni bielmiesa nie ponimajet v rynočnoj ekonomikie i postavił vintika Hołovčienko upravlať Nacbankom i eto priviediot k uchudšieniju ekonomičieskoj situacii.
  • daviedka
    17.03.2025
    Priedstavlaju, kak Hołovčienko vychodit iz kabinieta Łukašienko i zajavlajet, čto nikakoj dievalvacii biełorusskoho rubla ni zavtra, ni poślezavtra nie budiet.
  • Žuk i Žaba
    17.03.2025
    daviedka, Hołovčienko po nutru i vniešnie - eto elemientarnyj "požarnik". On tiefłonovyj s noh do hołovy i etim on udobien Łukašienko. Pričiem, čuvak riealno polezien, vied́ hovnistaja natura Łukašienko dołžna imieť vsiehda poślednieje słovo. Łukašienko nie lubił Kałaura za jeho obrazovanije(u nieho voobŝie nikakoho) i za to, čto nie davał sorvať rubl v propasť,i zato, čto nie podpuskał šarłatana k upravleniju. I vot, dieŕmo, podkatavšieje v očieriednoj raz k horłu Saši, vyplesnułoś i on skazał, čto niezamienimych v jeho šałmenie niet. Vot i Kałaur ušieł, a dyru zatknuli tiefłonovym Hałovčienko....
  • Bieda tolko ot mienta
    17.03.2025
    Mienta postav́tie vypołniať obiazannosti v śfierie finansov. Budiet tołk! Ili tam mozhi nužny?
  • daviedka
    17.03.2025
    Začiem staviť mienta, jeśli vpołnie možiet spraviťsia odin prokuror Hołovčienko?
  • Kałaur Kałauravič
    17.03.2025
    To Kałaŭr, to Kałavur. Vyznačyciesia. Abodva niapravilnyja. Kałaur.
  • Analitik
    18.03.2025
    Problema nie v Kałaurie, a v tiech, kto pierieorijentirovał ekonomiku na Rośsiju. Otkuda vziaťsia inviesticijam? Koniečno,zavisimosť ot odnoj strany eto płocho. I nie Kałłaur vinovat čto vsie dieńhi Biełarusi u Rośsii.
  • politziek
    18.03.2025
    K sožaleniju, biełarusy okazaliś v kłaśsičieskoj situacii "čiem chužie, tiem łučšie". nikakoho druhoho vychoda dla nas davno niet i nie priedviditsia, kak by toho nam ni chotiełoś. poetomu, čiem bystrieje eti diehienieraty doviedut stranu do riealnoj niŝiety, tiem bystrieje istorija śmietiet ich v vyhriebnuju jamu.
  • daviedka
    18.03.2025
    My budiem niŝimi, a ich millionnyje dvorcy iz silikatnoho kirpiča ostanutsia.

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić