Alaksandr Kłaskoŭski. Kropki nad «i»55

Saakašvili adpracavaŭ u zombaskryni

Hruzinski lider adpłaciŭ za niepryznańnie Abchazii i Paŭdniovaj Asiecii sumnieŭnaj valutaj.

Zapuskajučy ŭ prajm-tajm Saakašvili, tut apryjory davali anučaj pa tvary maskoŭskamu duumviratu. Što i pakazała previentyŭnaja reakcyja vusnami Hryzłova.

Chto b moh padumać, što dystancyjavańnie Biełarusi ad Rasii budzie adbyvacca ŭ takich ekzatyčnych formach — u pryvatnaści z kaŭkazskim akcentam?

Uvohule ž,

intervju z Saakašvili na BT pakinuła dvaistaje ŭražańnie. Z adnaho boku, jon vykryvaŭ impierskija zamaški Rasii, ź inšaha — vystupiŭ u roli adbielvalnika dla tutejšaha načalstva. Najpierš heta tyčycca advakackich pasažaŭ na temu źnikłych.

Takim čynam hruzinski lider, što ŭvieś čas sprabuje znoŭ načyścić da blasku svoj padpsavany imidž demakrata, dadaŭ arhumientaŭ tym, chto upeŭnieny: palityka — apryjory brudnaja reč. Ciapier na sumleńni Saakašvili — rytaryčnaje pytańnie: ci abaviazkova było mienavita takim čynam apłočvać niepryznańnie Minskam miaciežnych hruzinskich pravincyj?

Zrešty, i Realpolitik staroj Jeŭropy daloka nie sterylnaja. U svoj čas Łukašenka pradaŭ Jeŭraźviazu mienavita hetaje niepryznańnie Abchazii z Paŭdniovaj Asiecijaj — i Brusiel zhadziŭsia na padmienu demakratyi hieapalitykaj.

Adnak varta hladzieć hłybiej. Siońnia

vyznačalnaja dla Biełarusi łomka pačynajecca mienavita ŭ hieapalityčnaj (i častkova ŭ ekanamičnaj) płaščyni.

Najchutčej što Łukašenka śviadoma, racyjanalna kidaje vyklik Maskvie pakazalnym bratańniem ź nialubymi joj liderami — raniej ź Juščankam, ciapier — z Saakašvili.

Treba niejak vykaraskvacca z maskoŭskaj pastki, i čym bolej jatrycca Kreml, tym bolej apraŭdanym stanie vyhladać dystancyjavańnie: pahladzicie, maŭlaŭ, na hety vialikadziaržaŭny šał, chiba z takimi kašu zvaryš?!

Ciapier pastka materyjalizujecca najpierš u vyhladzie Mytnaha źviazu. Siońnia na Homielščynie

Łukašenka pačaŭ słać sałomku pad razvał prajekta. Maŭlaŭ, u vypadku jaho niaŭdačy «nie my budziem tamu pryčynaj», bo toj źviaz, jak padajecca, patajemna choča razvalić... sama Rasija. Pytańnie, adnak, u tym, ci ŭdasca «saskočyć» — zaraz chvatka Maskvy jak nikoli ŭčepistaja.

Kamientary5

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«U takuju ž haleču, dy jašče i chałodnuju, pakistancy nie pajeduć». Biełarus piać tydniaŭ pravioŭ u Pakistanie — voś što jaho ŭraziła27

«U takuju ž haleču, dy jašče i chałodnuju, pakistancy nie pajeduć». Biełarus piać tydniaŭ pravioŭ u Pakistanie — voś što jaho ŭraziła

Usie naviny →
Usie naviny

Nieabchodnyja hrošy na apieracyju Daniłu Harkavamu, jaki zmahajecca z ankałohijaj i pieranios siem apieracyj, sabrali za sutki

Syn namieśnika dyrektara CRU zahinuŭ, zmahajučysia za Rasiju suprać Ukrainy26

Asudžany na śmierć u Biełarusi Ryka Kryhier: Tak, ja pieramiaściŭ toj zaplečnik, ale nie viedaŭ, što tam vybuchoŭka2

Łukašenka apraŭdvajecca za ideju z pryjezdam 150 tysiač pakistancaŭ — heta, kab «zachavać naš narod»31

«Vylecieła z Łondana ŭ treciuju krainu». Što viadoma pra źniknieńnie Mielnikavaj praź miesiac pošukaŭ

Špakoŭski: Amnistyja-2025 da palitviaźniaŭ prymianiacca nie budzie7

U padmaskoŭnaj Bałašysie ŭzarvali hienierała Maskalika11

Pamiatajecie žurnalistku Hałuzu, jakaja źliła asabistuju pierapisku Stryžaka? Jana ŭstupiła ŭ «Narodnuju hramadu»22

Ciahnik źbiŭ dziaŭčynu na vakzale ŭ Oršy. Jana cudam zastałasia žyvoj3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«U takuju ž haleču, dy jašče i chałodnuju, pakistancy nie pajeduć». Biełarus piać tydniaŭ pravioŭ u Pakistanie — voś što jaho ŭraziła27

«U takuju ž haleču, dy jašče i chałodnuju, pakistancy nie pajeduć». Biełarus piać tydniaŭ pravioŭ u Pakistanie — voś što jaho ŭraziła

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić