Ułada33

Łukašenka: Ja vam klanusia, u mianie nikoli nie było ambicyj stać prezidentam sajuznaj dziaržavy

Alaksandr Łukašenka zajaŭlaje, što ŭ jaho nie było ambicyj stać prezidentam Sajuznaj dziaržavy Biełarusi i Rasii.
Pra heta jon raspavioŭ u intervju brytanskim ŚMI: haziecie «Independent» i telekanału Bi-Bi-Si.

«Mianie časta ŭ hetym paprakali, navat abvinavačvali ŭ tym, što ja chaču prybiehčy ŭ Kreml, schapić šapku Manamacha i jak minimum, jaje schapiŭšy, trymać tam, u Maskvie, ci ŭvohule ŭ Minsk panieści. Łuchta poŭnaja»,
— padkreśliŭ Alaksandr Łukašenka, dadaŭšy, što takoj mety nie było.

«Ale ja zaŭsiody kazaŭ: vaŭkoŭ bajacca — u les nie chadzić. Kali vy na takich, viedajecie, demakratyčnych pryncypach spraviadlivaści i raŭnapraŭja vybudoŭvajecie dziaržavu, vy pavinny być hatovymi da kankurencyi nie tolki z Łukašenkam, ale i ź inšymi ŭ Biełarusi, u nas narod razumny i chapaje ludziej «, — adznačyŭ jon.

«Ja vam klanusia: u mianie nikoli nie było navat dumki pra toje, što ja rablu heta dziela taho, kab stać prezidentam Rasii i Biełarusi», — zajaviŭ Łukašenka.

«U mianie nie było nijakich ambicyj, bo nie było vyznačana, što tam budzie prezident, moža, heta budzie kalektyŭny orhan.

Heta pa-pieršaje, — skazaŭ Alaksandr Łukašenka. — A pa-druhoje, vy što, chočacie skazać, što hetaja pasada była by prapisana i my b padpisali, što jaho budzie zajmać ruski, jaŭrej ci palak? Nie, usio hramadzianie ŭ hetym pracesie roŭnyja». «Tamu, mahčyma, nie tolki Łukašenka, ale i inšy biełarus moh by pretendavać na hetaje miesca, heta ž naturalna», — dadaŭ jon.

U toj ža čas Łukašenka adznačyŭ, što ideja stvareńnia sajuznaj dziaržavy była «nie adnaho čałavieka vydumka». «Heta było častkaj majoj pieradvybarnaj prahramy, pieršaj pieradvybarnaj prahramy, — heta sajuz z Rasijaj, — nahadaŭ Alaksandr Łukašenka.

«Voś ja razmaŭlaŭ z Uładzimiram Uładzimiravičam Pucinym u niadzielu, telefanavaŭ z nahody jaho jubileju, i my jak raz zakranuli hetuju temu, što my dla narodaŭ niamała zrabili. I na postsavieckaj prastory samyja prasunutyja madeli i prajekt — naš», — adznačyŭ Łukašenka.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Usie naviny →
Usie naviny

«Vielmi cikavyja zajavy sajuźnika Pucina». Kiraŭnik MZS Hiermanii adreahavaŭ na zajavy Łukašenki pra vajnu va Ukrainie7

U Varšavie zamiežnikaŭ praviarali «patrulnyja» ŭ formie, jakija nie majuć dačynieńnia da dziaržaŭnych orhanaŭ11

«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii85

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli11

Džordža Miełoni na samicie G7 pachvaliłasia, što pieramahła škodnuju zvyčku4

21‑hadovaha chłopca sa Śvietłahorska pasadzili za palityku. Chłopiec žyŭ u dzietdomie, a niadaŭna sam staŭ baćkam1

Kolkaść abortaŭ u Biełarusi abnaviła histaryčny minimum. Ale na Mahiloŭščynie ich usio bolš4

Brytanski televiadučy Džeremi Kłarksan paviedamiŭ, što ŭ jaho dyjahnastavali rak2

Stała viadoma pra aryšt jašče adnaho kalinoŭca Andreja Siarhiejeva

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić