Paštovaja skrynka
Dzianisu i Mikołu K. z Horadni. My ŭžo nadrukavali parodyju inšaha aŭtara, padobnuju da Vašaj. Paŭtaracca nie vypadaje.
Janu M. ź Miensku. U Vas atrymalisia dopisy, jak dla štodzionnaj hazety. Dla tydniovika patrebnyja takija, jakija b i praz dva tydni možna było nadrukavać, a jany ŭsio jašče nie vyhladali b sastarełymi. Sprabujcie jašče.
Słavu z tut.by. Drukujem łacinkaj usie tyja artykuły j dopisy, jakija nam łacinkaj u redakcyju dasyłajuć. Na łacincy “NN” vychodziła paralelna z kirylicaj da 1912 h. Paśla apytańniem čytačoŭ vyrašyli vydavać tolki kirylicaj. Kali čytačy niekali vyrašać pa-inšamu, piarojdziem na łacinku. Praviły łacinki možacie znajści ŭ padručnikach biełaruskaj movy, Internecie. Zrešty, niaciažka navučycca i samomu, prosta čytajučy. Teksty łacinkaj drukavalisia ŭ “NN” (ceły №18 u 1993 h., apošni raz — u №30 za 2001 h.). Vincuk Viačorka raspracavaŭ kurs lekcyj dla navučańnia łacincy.
Vijalecie P. z Kastrycy. Dziakuj za dobryja słovy i za nieabyjakavaść.
A.U. z Homiela. Čakajem ad Vas novych natatak pra sport. Adno što dasyłajcie ich, kali łaska, z takim raźlikam, kab traplali jany da nas najpaźniej u aŭtorak: inačaj nie paśpiejem pastavić u hazetu.
V. i Ŭładzisłavu Ž. ź Miensku. A bahata kamu padabajucca “Sabačyja historyi”. Prynamsi, ludzi ich pišuć i nam dasyłajuć. Dyk čamu ž nie drukavać?
Michasiu M. z Baranavič. Vaš dopis pra Hieminhueja nadrukavać nia možam. Toje, što jon stralaŭ u Italii prypiackich kačak, jašče nia śviedčyć pra blizkaść piśmieńnika da biełaruskaj kultury. Takaja “pryviazka” vyhladaje badaj kamična.
Siarhieju P. ź Miensku. Całkam z Vami zhodnyja.
Andreju V. ź Miensku. Z prozaj Vam treba jašče pracavać. Zamaloŭki kštałtu “žyŭ čałaviek i pamior” nia musiać być zamknionyja j samadastatkovyja. Jany majuć kaštoŭnaść tolki ŭ tym vypadku, kali hienerujuć niejkija hłybiejšyja idei dy pačućci. Zrešty, fajna ŭžo toje, što, pišučy pra śmierć, Vy dumajecie pra žyvych.
Kamientary