Archiŭ

Rasieja padaryła precedent

№ 26 (288), 12 lipienia 2002 h.


Rasieja padaryła precedent

Kanstytucyjny sud Rasiei dazvoliŭ adličvać terminy prezydenctva nie ad pieršaha

 

Kanstytucyjny sud Rasiei pryniaŭ histaryčnaje dla Łužkova i Šajmijeva rašeńnie: adlik palityčnaha žyćcia kiraŭnikoŭ rasiejskich rehijonaŭ pačynajecca z 1999 h., h.zn. z momantu ŭstupleńnia ŭ siłu zakonu “Ab pryncypach arhanizacyi ŭłady”. Hety zakon praduhledžvaje, što kiraŭniki rehijonaŭ nia mohuć abiracca na svaju pasadu bolš za dva razy zapar.

Usie rasiejskija hubernatary, što ŭstupili na svaju pasadu paśla kastryčnika 1999 h., mohuć ličyć heta pačatkam svajho pieršaha terminu. Raniejšyja abrańni nia ŭličvajucca. Tamu prezydent Baškartastanu Rachimaŭ, naprykład, zmoža prasiedzieć u svaim kreśle da 2012 h. Miarkujučy pa ŭsim, zachavajuć svaje kresły i takija ekscentryčnyja hubernatary, jak kałmyk-miljaner Kirsan Ilumžynaŭ i maskoŭski mer, prazvany zachodnimi žurnalistami “misteram 10% mnie”.

Pryčynaju takoje dabradušnaści Kanstytucyjnaha sudu stała biezalternatyŭnaść, što panuje ŭ rasiejskaj hłybincy. Palityčnaje žyćcio i hramadzianskaja supolnaść u rehijonach raźvityja słaba. Ni Kreml, ni pravaja ci levaja apazycyi ŭ pieravažnaj bolšaści “huberniaŭ” nia zdoleli za apošnija hady prapanavać choć jakuju roŭnuju zamienu ludziam, što vaładarać u svaich rehijonach, časam užo dźvie piacihodki.

Rašeńnie rasiejskaha sudu moža być vykarystanaje jak precedent biełaruskimi ŭładami. Dazvoł Alaksandru Łukašenku balatavacca na čarhovy termin možna atrymać nie na ryzykoŭnym z-za apatyi vybarcaŭ referendumie, a ŭ cichaj ustanovie na vulicy Marksa, jakoju kiruje Ryhor Vasilevič. Naprykład, na zapyt Centravybarkamu. Apazycyi tady daviałosia b abo znoŭ nie pryznać vybaraŭ zakonnymi, abo ściać zuby.

kamentar

Michaił Pastuchoŭ, sudździa Kanstytucyjnaha sudu (1994—1996):

Kanstytucyjny sud Biełarusi nia maje prava pryniać rašeńnie, analahičnaje tamu, jakoje pryniaŭ Kanstytucyjny sud Rasiei. U dadzienym vypadku jon nia maje prava tłumačyć Kanstytucyju. Tolki asobnyja sudździ abo staršynia sudu mohuć vykazać svaje mierkavańni. A dla mierkavańniaŭ hałoŭnaje — žadańnie. Jurysty ž Administracyi prezydenta mohuć padnieści jak zakonnyja choć i dziesiać varyjantaŭ. Možna, naprykład, pravieści referendum. Abo pryniać kanstytucyjny akt sajuznaj dziaržavy i skazać, što ŭ nas novaja dziaržava.

Ja liču, što termin moža adličvacca tolki ad 1994 h., kali i była pryniataja Kanstytucyja z adpaviednaj normaj. U 1996-m u jaje byli prosta ŭniesienyja źmianieńni, pryčym z parušeńniami zakanadaŭstva.


Kamientary

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami12

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami

Usie naviny →
Usie naviny

Mackievič — Prakopjevu: Cichanoŭski — taksama indyvidualny hulec, syšlisia dźvie adzinoty. U vas abodvuch ničoha nie atrymajecca25

Hałoŭny apanient Orbana pryznaŭsia, što ŭlapaŭsia ŭ seks-skandał. «Kłasičny kampramat rasijskaha typu»25

Viartajecca ściuža. Miescami da minus 24°S

U Minsku pradali kvateru Hierasimieni9

Najbolš papularny teatr u Minsku pakinuŭ jahony dyrektar

Unačy amal pa ŭsioj krainie była plusavaja tempieratura

Pisaŭ u čatach pa-biełarusku i sam ramantavaŭ svajo aŭto. Kiraŭnika inavacyj IT-kampanii 4RM Systems kinuli za kraty za palityku1

Łukašenka pryjechaŭ na «raptoŭnuju» pravierku bojehatoŭnaści Uzbrojenych sił. Ministra papiaredzili a 7‑j ranicy15

Kruiz na ciepłachodzie «Biełaja Ruś» pa rekach Paleśsia kaštuje jak adpačynak u Turcyi. Ale kajuty na viasnu-leta amal vykuplenyja22

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami12

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić