Biełaruskija navukoŭcy pieražyli radykalnyja skaračeńni finansavańnia moŭčki.
Francuskija ž pratestujuć i pahražajuć emihracyjaj. Eŭrapiejskaja navuka ŭsio bolš adstaje ad amerykanskaj.
Takoha pratestu ŭ Francyi jašče nie było. Piać tysiač daśledčykaŭ padpisali internet-petycyju z patrabavańniem vydatkavać abiacanaje finansavańnie na navuku. Jany pahražajuć kalektyŭnymi adstaŭkami i vyjezdam u ZŠA, dzie zarobiać bolej i buduć mieć narmalnyja ŭmovy dla pracy.
Ameryka finansuje Francyju
Prezydent Akademii navuk prafesar Ećjen Emil Baljo, u labaratoryi jakoha ŭ instytucie «Inserm» była stvorana słavutaja procizačatkavaja pihułka RU-486, havoryć u «Fiharo»: «Adkryćci, jakija my robim, finansujucca z amerykanskich pryvatnych krynic». Dziaržaŭnyja srodki składajuć mizernuju dolu. Abstalavańnie labaratoryj da taho sastareła, što prafesaru «soramna prymać zamiežnych haściej».
Poŭny varyjant artykułu hladzicie ŭ hazecie "Naša Niva".
Pavodle «Gazety Wyborczej»
Kamientary