Archiŭ

Viłka, štekier i hniazdo

Paviesialiła mianie dobra prapanova nazvać razetku j viłku łyčkaj dy tyčkaj. Cikava. Ale mušu zaŭvažyć, što słova «tyčka» ŭžo isnuje ź inšym sensam. Heta niejki kałok, jaki tykajuć na hradku, kab vilisia pavojnyja raśliny. Abo šost, jakim sadavinu źbivajuć. Abo papłavok, bujok. A jašče kazali pra taho, chto zadajecca: «Zadraŭ nosa — tyčkaj nie dastanieš». Ciapier słova «tyčka» ŭžyvajuć taksama adnosna tych viechaŭ u čyrvona-biełyja pałoski, jakija ŭzimku na ŭzbočynach daroh stajać, kab kraj darohi paznačyć. A jašče ja žartam nazyvaju tyčkaj televizijnuju vyšku. Hetaja metalovaja kanstrukcyja tyrčyć, by sapraŭdnaja tyčka. Ja tak i kažu — teletyčka!

A što da razetak dy viłak, dyk, moža, nia treba tak adprečvać toje, što majem. Słova «viłka» dla nas nie čužoje. Usie ŭ vioscy viedajuć, što takoje viłki, jakimi hnoj kidajuć. Padabienstva ž niejkaje jość. Tamu viłku možna pakinuć viłkaj. Darečy, jašče viłku nazyvali štekieram. Ale słova heta niamieckaje, a my chočam niečaha svajho, tak?

Razetku, na prykład polskaj dy anhielskaj movaŭ, možna nazvać prosta — «hniazdo». Prynamsi, i hetaje abaznačeńnie razetki dla palešukoŭ nia novaje. Ułasna ptušynaje hniazdo ŭ nas nazyvajuć kubłom.

Takim čynam, možna ŭtykać viłku (ci štekier?) u hniazdo. Jak vam?

Chaču dadać jašče paru słoŭ ź inšaj haliny. Ja mušu sutykacca z aŭtamabilnaj terminalohijaj. Tam taksama ŭsio zaniadbana. Dyk ja ŭžyvaju dla siabie niekalki novych słovaŭ, kab zamianić rasiejskija kalki. Aŭtamabilny remień — «pas». Dvorniki, što šybu vycirajuć, ja nazyvaju «vycirački», pavodle ich pryznačeńnia. A voś z padšypnikam daviałosia ciažkavata. Vielmi nie padabałasia mnie hetaje słova. Čujucca ŭ im šypy. A da samoha padšypnika nijak jany nie stasujucca. Palez ja tady ŭ słoŭniki i zaŭvažyŭ, što ŭ niekatorych movach u asnovie hetaha terminu jość słova «łožak», ci «łoža». Kruciŭ ja hetaje łoža na jazyku — ničoha nia vyjšła. Ale adnojčy niejak sama stvaryłasia kambinacyja z padšypnika i łoža — «padłoža». Tak ja ŭžo i pryzvyčaiŭsia da hetaha słova. Zdajecca, što jano daŭno ŭžo isnuje. Niejak ja prapanoŭvaŭ jaho ŭ hazecie «Naša słova». Dyk čytačy adhuknulisia stanoŭča.

Naprykancy chaču pažadać, kab «NN» praciahvała spravu reabilitacyi našaj movy. Heta i cikava, i nieabchodna.

Jaŭhien Salajčuk, Pinsk

Kamientary

Ciapier čytajuć

Ejsmant: Łukašenka nie zmoža palacieć na Samit miru ŭ ZŠA, bo pavietranaja prastora Jeŭropy dla jaho zakrytaja33

Ejsmant: Łukašenka nie zmoža palacieć na Samit miru ŭ ZŠA, bo pavietranaja prastora Jeŭropy dla jaho zakrytaja

Usie naviny →
Usie naviny

Katalicki biskup maksimalna ŭźniosła ŭsłaviŭ «Hod biełaruskaj žančyny»5

Biełaruskaja čyhunka viartaje polskija ciahniki na maršruty pamiž Minskam i Viciebskam2

Duraŭ pra abmiežavańnie Telehrama: Nie ŭdałosia Iranu — nie ŭdasca i Rasii17

Kaleśnikava: Krym — ukrainski, Pucin pačaŭ vajnu, kiraŭnictva Biełarusi taksama vinavataje65

Łosik: Hebist nazvaŭ Azaronka nieadekvatnym13

Andrej Pavuk raskazaŭ, dzie pracuje paśla zvalnieńnia z tralejbusnaha parka6

Vialikabrytanija praz dva tydni pierachodzić na ličbavyja vizy. Što źmienicca?1

Kampanija OpenAI pryniała rašeńnie kančatkova adklučyć svaju papularnuju madel štučnaha intelektu ChatGPT-4o

Viadomy narviežski bijatłanist paśla zavajavańnia alimpijskaha miedala publična pryznaŭsia ŭ zdradzie svajoj dziaŭčynie2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ejsmant: Łukašenka nie zmoža palacieć na Samit miru ŭ ZŠA, bo pavietranaja prastora Jeŭropy dla jaho zakrytaja33

Ejsmant: Łukašenka nie zmoža palacieć na Samit miru ŭ ZŠA, bo pavietranaja prastora Jeŭropy dla jaho zakrytaja

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić