Archiŭ

Kraina TAKaNJe

Armenija. Kraina, ź luboha punktu jakoj možna ŭbačyć biblijny Ararat. Hara znachodzicca ŭ Turcyi, ale zastajecca duchoŭnym symbalem i suśvietna viadomym brendam Armenii. Kraina, dzie maksymumy charaktaru možna vytłumačyć asablivaściami reljefu. TAKaNJe. Taki videavierš naradziła ŭ mianie Armenija.

Niama ŭ čorna-biełych armian paŭkoleraŭ, paŭintanacyj, niaŭpeŭnienaści ŭ samaŭsprymańni. Usie ŭ harniturach u čorna-biełuju pałosku, skuranych čornych kurtkach, radziej — dublonkach. Kožny — encyklapedyja armianskaj historyi. Z zajzdraściu słuchaŭ apoviedy pra armianskija karani viadomych va ŭsim śviecie asob, pra jakija tut viedajuć absalutna ŭsie. «Kali b my aktyŭna nie prapahandavali našaj kultury — daŭno b źnikli z mapy śvietu i niezaležnaj krainy nia mieli b».

Kali bahaty — pałac na ŭzhorku Jerevanu, naležyć «Durnomu Haho», pobač — persanalnaja carkva, «Majbach» nie chavajecca ŭ haražy (jak u bahatych mienčukoŭ), a, nie kirujučysia nijakimi praviłami darožnaha ruchu, imčyć na čyrvonaje śviatło. Kiroŭca tolki kryčyć dy maša rukami: «Adydzi!» U maršrutkach, kali niama miesca, usie pasunucca, potym jašče, i jašče, i jašče raz…

Mova adrazu niezrazumiełaja, potym pačynaješ vitacca «bareŭ dzes» («dobry dzień» pa-našamu) i dziakavać u restaracyjach «šnora kaluciun». Restaracyj, baraŭ i kaviarniaŭ u Jerevanie šmat, značna bolš, čym u Miensku. I jany absalutna roznyja. Ad načnoha klubu «Monte-Krysta», dzie źbirajucca hiei i leśbijanki, zamiežniki i tvorčaja moładź dy tančać na stałach, da esteckaha baru «The Club», dzie možna papić harbaty, ležačy na paduškach. Jość jašče superdarahija džazavyja, meksykanskija i kitajskija…

«Armenija — ćvik u isłamskim śviecie…» — kažuć pra siabie žychary krainy. Mo tamu i jość lohki nalot isłamskich tradycyj. Haradzkija, a tym bolš viaskovyja žančyny redka jaduć razam z mužčynami. Vyniatki składajuć tyja, chto pracuje na zamiežnyja kampanii i fundacyi, jakich davoli bahata.

Vioska pracavitaja, ale biednaja. Siemji vialikija, žyvuć usie razam, pakul nie źjavicca svaja, a ź joj — asobny dom.

Dalahlady Armenii — heta hory. Usiudy. Z hor kraina pačynajecca, harami i kančajecca.

Carkva svaja — Armianskaja Apostalskaja. U poli na azerbajdžanskaj miažy pad Mazrofam — pabudova: tolki ścieny, niama akon i dźviarej. Kapličku našu nahadvaje. Cerkvy IV—V stahodździaŭ nie začyniajucca, niama achovy, abrazoŭ, tolki zredku zachavaŭsia staražytny rośpis na ścienach dy kryžy.

Armenija — kraina staražytnaja, jakaja i biełarusa robić samim saboj.

Fotarepartaž Andreja Lankieviča z Armenii možna pahladzieć u papiarovaj i pdf-versii hazety "Naša Niva"

Kamientary

Ciapier čytajuć

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha3

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha

Usie naviny →
Usie naviny

Łatvija zakryvaje rehularnyja aŭtobusnyja rejsy ŭ Biełaruś19

U Vieniesuele vyzvalenyja 626 palitviaźniaŭ5

Bieły dom apublikavaŭ dziŭnuju karcinku z Trampam. I voś dzie zakavyka19

U Minsku pabudujuć most pamiž Łošycaj i Sierabrankaj. Kali pačnuć?

Pajeŭ hryboŭ i ŭbačyŭ u talercy liliputaŭ. Mnostva ludziej u roznych krainach adčuvajuć adnolkavyja halucynacyi4

Mikałaja Aŭtuchoviča miesiac patrymali ŭ kałonii pad Barysavam i znoŭ adpravili na turemny režym

Fiermieru i muzykantu ź Minska dali try hady kałonii za toje, što pisaŭ u Hajun1

Ataka Rasii na Kijeŭ: znoŭ źnikli ciapło i vada2

Ukrainskaha biełaha tyhra evakujujuć ad vajny ŭ Vialikabrytaniju. Zaraz jon čakaje pieranosku adpaviednaha pamieru

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha3

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić