Piša Jaŭhien Hrynievič.
Nabližajucca čarhovyja ŭhodki trahiedyi ŭ Čarnobyli, a na Astravieččynie pavoli raście novaja AES.Jašče amal try dziesiacihodździ tamu, zdavałasia, našaja kraina zabyła, što atam moža być mirnym. Ale trahiedyja 26 krasavika 1986 nie stała dla biełarusaŭ urokam na budučyniu. Šmatlikija apytańni hramadskaj dumki śviedčać, što bolšaść nasielnictva krainy nie padtrymlivaje idei pabudovy atamnaj elektrastancyi, ale mocnaha hramadskaha supracivu nie nazirajecca. Apazicyjnyja partyi na inicyjatyvu ŭładaŭ adreahavali mlava, a niekatoryja palityki, u dadatak, dosyć niedalnabačna zaznačyli, što ŭ cełym AES patrebnaja Biełarusi, tolki b nie pa rasijskaj technałohii.
Miž tym budučaja stancyja ŭ Astraŭcy niebiaśpiečnaja ŭ našmat bolšaj miery, čym my možam sabie ŭjavić.Sprava tut nie ŭ technałohii, nie ŭ jakaści biełaruskaha budaŭnictva, metazhodnaści, zdolnaści Biełarusi raźličycca za rasijskija pazyki. Chaciełasia b zirnuć na ŭsio ź inšaj pierśpiektyvy.
Trahiedyi nakštałt Čarnobylskaj ciažka pradbačyć. Jany mohuć zdarycca dzie zaŭhodna -- u Hiermanii, Francyi ci, jak pakazali padziei minułaha hoda, u Japonii. Ale tolki ŭ takich krainach, jak Biełaruś, jakaja-kolviek katastrofa zdolnaja pryvieści da bolšaj kolkaści achviar, čym, da prykładu, u Francyi, Hiermanii ci toj ža Polščy.
Samym strašnym u Čarnobylskaj trahiedyi byŭ zusim nie vybuch, a reakcyja ŭłady na jaho.
Hałoŭnym dla dziaržavy ŭ toj čas było zachavać svoj zakaścianieły tvar, hramadski spakoj i padtrymku, a nie vyratavać ludziej ad fizičnych nastupstvaŭ radyjacyi. Aŭtarytarnaj, manalitnaj uładzie, dzie niama alternatyŭnych pohladaŭ, ciažka pryznavać svaje pamyłki. Lepš demanstravać tryumf, navat tam, dzie jaho niama. Praz heta vielmi šmat vysiłkaŭ było zroblena, kab utrymać zdareńnie na ČAES, a paśla i strašnuju praŭdu pra zabrudžvańnie, u tajamnicy, kab ani ŭłasnaje nasielnictva nie sumniavałasia ŭ pravilnaj linii partyi, ani na varožym Zachadzie, barani Boža, nie padumali, što ŭ najlepšaj va ŭsim krainie savietaŭ mohuć być prablemy.
Adkaznaść šarahovaha vykanaŭcy ŭ aŭtakratyčnaj sistemie nie vyznačanaja – jon nikoli nie viedaje, jak acenić jahonyja dziejańni kiraŭnictva, i imkniecca nie ryzykavać, nie kazać načalstvu ab prablemach.
Takoha nieparaŭnalna mienš u demakratyčnych umovach. Ułada bolš schilnaja baranić samyja roznyja hrupy nasielnictva, čym adzinuju zakrytuju sistemu.
Čas paśla vybuchu 26 krasavika moh być vykarystany na ratavańnie ludziej, infarmavańnie ich pra toje, što nieabchodna zrabić, kab pamienšyć škodny ŭpłyŭ vypramieńvańnia. Ale sistema zmarnavała toj čas na abaronu samoj siabie.
Demakratyčnaja ž dziaržava budzie ciažka pieramahać u vajnie, ale nikoli nie pačnie mižvolnaj vajny suprać ułasnaha nasielnictva.
Ci vartaja davieru siońniašniaja biełaruskaja ŭłada ŭ vypadku katastrofy? Kaho budzie baranić biełaruski čynoŭnik, kali jon adkazvaje tolki “naviersie”, a nie “ŭnizie”?Tym bolš što siońniašniaja Biełaruś usialak padkreślivaje svaju pierajemnaść z savieckim minułym. A jak viadoma, sacyjalistyčnaja ajčyna nie raz dosyć hrebliva staviłasia ŭ čas biady da svaich hramadzianaŭ.
Moža, niechta pamiataje jašče, jakija fantasmaharyčnyja plotki kursavali pa ŭsioj Biełarusi padčas mierkavanaj pandemii śvinoha hrypu i jaki niemy spakoj zachoŭvała Ministerstva achovy zdaroŭja? A vieterynarnyja vučeńni ŭ vioscy Niaznanava na Navahradčynie zdarylisia nie tak daŭno. Zdahadki pra toje, što adbyvajecca, byli samyja roznyja.
Pry aŭtakratyi nikoli i ničoha nieviadoma na 100%. Navat kali buduć pryniatyja najbolš sensoŭnyja i racyjanalnyja miery, nikoli nie ŭdasca całkam u hetym upeŭnicca.
Istotna, jakaja budzie sistema biaśpieki na Biełaruskaj AES. Ale jašče bolš istotna, jakaja budzie sistema ŭ krainie: ci daviedajucca biełarusy pra niejki vybuch pad Michališkami ŭvohule.
Kamientary