Mierkavańni3131

My, jany i biełarusy

Piša Alaksandr Burakoŭ.

Niadaŭni dopis na «Našaj Nivie» «My i Jany» lišni raz prymušaje zadumacca pra apazicyju, jak pra hurtok pa intaresach.

Paniaćcie «My» — vierny sajuźnik papulista. Viodry śliny byli palityja z trybun palitykami i ideołahami, kali jany pramaŭlali hetaje słova. Na viatry jano paznošvałasia i ledź-ledź. Taksama, jak i słova «Jany».

My nazyvajem heta «naš bieł-čyrvona-bieły ściah», jany — «nazariehistrirovannaja simvolika». My ŭsklikajem «Žyvie Biełaruś!», jany kažuć — «razmachivał rukami, ruhałsia matom i vykrikivał antipravitielstviennyje łozunhi». My kažam «niedziaržaŭnyja hramadskija arhanizacyi», jany kažuć «piataja kołonna».

Post z nazvaj «My I Jany» napisaŭ. Uładzimir Chilmanovič z Harodni. Tekst užo razyšoŭsia pa sacsietkach, vyklikaŭšy zadavolenuju reakcyju nacyjanalistyčna nastrojenych hramadzian. Skančvajecca jon tak:

«A vy movicie — braty …»

Supraćstajańnie «My-Jany» ŭmieła vykarystoŭvali jašče ŭ SSSR. «My» i «Jany» mieli vyrazna namalavanyja prapahandysckaj mašynaj linii. Saviecki čałaviek supraćpastaŭlaŭsia vorahu naroda, impieryjalistu.

A chto ŭ našym vypadku «My»? Nacyjanalisty? Apazicyjaniery? Prosta tyja, chto lubić biełaruskuju movu? Ci ž «śviadomyja biełarusy»?

Adnak «śviadomy biełarus», kali jon sapraŭdy śviadomy, jak kalektyŭnaja istota raznastajny. Adzin budzie sacyjał-demakratam, druhi libierałam pa svajoj sutnaści, treci — nacyjanalist z uchiłam u rasizm. Pa sutnaści, adnarodnaha «My» nie isnuje, kali nie ličyć «My» zvarjaciełuju na bieł-čyrvona-biełaj tematycy moładź, jakaja nie adroźnivaje BNF ad KCHP-BNF. I heta tolki častka prablemy.

Druhaja častka zaklučajecca ŭ tym, što Chilmanovič całkam ihnaruje biełarusaŭ. Tych mnohich biełarusaŭ, jakim padabajecca bieł-čyrvona-bieły ściah, ale razmaŭlajuć jany pa-rusku. Tych, chto na kuchniach łaje ŭładu cikaviej za pjanaha Žyrynoŭskaha, ale pry hetym ličyć, što apazicyjnyja lidary pradalisia Zachadu. A to i nie viedaje ich naohuł.

Takich — bolšaść, i mienavita hetuju značnuju častku hramadstva spadar Chilmanovič i zhodnyja z tekstam maładyja ludzi ihnarujuć, supraćpastaŭlajučy bieł-čyrvona-biełuju ideju idei čyrvona-zialonaj.

Pieravažnaja kolkaść biełarusaŭ, chočuć hetaha ŭłady i apazycyja ci nie, biezidejnaja. A toje, što im prasoŭvajuć jak nacyjanalnuju śviadomaść, jany trojčy bačyli na dnie šklanki.

Da taho času, pakul ideołahi ad apazicyi nie znojduć sposabu praz słovy i spravy ŭździejničać na masy, jany tolki i buduć atajasamlivać siabie z «My» i «Jany». Prytym, što i «Jany» — paniaćcie razmytaje i pad jaho padpadajuć navat tyja, chto jašče dzień tamu moh stajać u «My».

Kamientary31

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Vybityja dźviery, maski-šou, zatrymańnie top-mieniedžaraŭ. Pačaŭsia pahrom «Jeŭraopta»13

Vybityja dźviery, maski-šou, zatrymańnie top-mieniedžaraŭ. Pačaŭsia pahrom «Jeŭraopta»

Usie naviny →
Usie naviny

«Pakazvajecie svajo hreblivaje staŭleńnie da ludziej». Bondarava asudziła isteryku Azaronka i Pustavoha, vyklikanuju prablemami z bulbaj15

Hiermanija pavialičyć vydatki na abaronu bolš, čym udvaja4

Novy Papa hulaje ŭ tenis kožny tydzień — u jaho mahutnaja padača2

Ź biełaruskich kramaŭ źnikła cybula. A što zdaryłasia?20

U centry Minska začyniŭsia restaran «na miljon»3

Administratarku biełaruskaj Vikipiedyi kinuli na sutki6

Polskija pamiežniki zajavili, što ź biełaruskaha boku mihrantam dapamahali ludzi ŭ formie2

U dvary źjavicca basiejn. Jakija navinki čakajuć hramadskija łaźni Minska

Navukoŭcy zdoleli pračytać rukapis, jaki zhareŭ amal 2000 hadoŭ tamu

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vybityja dźviery, maski-šou, zatrymańnie top-mieniedžaraŭ. Pačaŭsia pahrom «Jeŭraopta»13

Vybityja dźviery, maski-šou, zatrymańnie top-mieniedžaraŭ. Pačaŭsia pahrom «Jeŭraopta»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić