Hramadstva1111

U Hrodnie pa-biełarusku buduć vučycca piać pieršakłaśnikaŭ — letaś nie było nivodnaha

Siabry Tavarystva biełaruskaj movy ličać, što biełaruskamoŭnaha navučańnia niama nia tolki z pryčyny pazycyi ŭładaŭ, ale i tamu, što dziela hetaha nie prykładajuć namahańniaŭ baćki.

Pieršaja klasa ź biełaruskaj movaj navučańnia adkryłasia sioleta ŭ škole № 37 Horadni. Vučniaŭ u joj piaciora. U hetaj ža škole jość i adna treciaja biełaruskamoŭnaja klasa — tam try vučni. U škole mianie zapeŭnili, što prablemaŭ z navučańniem u hetych dzietak niama, bo jość i biełaruskija padručniki, i dobryja nastaŭniki.

Siabry Tavarystva biełaruskaj movy sioleta praviali ŭ haradzienskich škołach bolš za 50 sustreč, ahitujučy baćkoŭ, kab tyja addavali svaich dziaciej u biełaruskamoŭnyja klasy. Ale vyniki — niaznačnyja.

Vykładčyk medycynskaha ŭniversytetu, prafesar Aleś Astroŭski raspaviadaje: padčas sustreč z baćkami jon adčuvaŭ ź ichnaha boku poŭnaje razumieńnie, što biełaruskamoŭnaja adukacyja patrebnaja. Ale, na jaho dumku, vidavočna toje, što ŭłady nijakim čynam hetamu nie spryjajuć, a naadvarot — robiać usio, kab u hetym kirunku ničoha nie raźvivałasia.

Siabry Tavarystva biełaruskaj movy sioleta praviali ŭ haradzienskich škołach bolš za 50 sustreč, ahitujučy baćkoŭ, kab tyja addavali svaich dziaciej u biełaruskamoŭnyja klasy. Ale vyniki — niaznačnyja.

Astroŭski: «Ułady stvarajuć sytuacyju zusim inšuju: biełaruskich škołaŭ niama, biełaruskich klasaŭ niama, usia infarmacyjnaja prastora rasiejskamoŭnaja, usie naŭkoła rasiejskamoŭnyja, i zrabić čałavieku taki krok, kab addać dzicia ŭ biełaruskuju klasu — vielmi składana. Tamu absalutnaja bolšaść ludziej robiać pavodle pryncypu: tak, jak usie».

Historyk, prafesar Aleś Kraŭcevič, dzielačysia ŭražańniami ad sustreč u škołach na baćkoŭskich schodach, adznačaje, što ludzi z razumieńniem staviacca da prablemy. A z boku administracyi škoły jon bačyŭ zvyčajny farmalny padychod: maŭlaŭ, nas puskali tolki dziela taho, kab pastavić u svaje plany čarhovuju ptušačku ab praviedzienym mierapryjemstvie.

Kraŭcevič: «Biełaruskaja mova metanakiravana, śviadoma vyskrabajecca, vyčyščajecca z usich sferaŭ žyćcia. I voś baćki dumajuć: addać dzicia ŭ biełaruskuju škołu — heta raspačać darohu zmahańnia pa minnym poli.
Zmahacca, kab adkryli klasu, kab znajšli padručniki, kab znajšli vučniaŭ... Ci treba heta ludziam ciapier i ci mnoha znojdziecca takich hierojaŭ, kab zmahacca? Niama tych hierojaŭ».

Byłaja nastaŭnica biełaruskaje movy Iryna Daniłoŭskaja ŭzhadvaje, jak paśla referendumu ŭ 90-ja hady źniščali biełaruskamoŭnuju adukacyju. Pavodle jaje, tady hetamu radavalisia najbolš nastaŭniki. I ciapier tyja, chto ŭsio žyćcio vykładaŭ pradmiety pa-rasiejsku, usialak praciviacca ŭviadzieńniu biełaruskaj movy ŭ škoły. Ale spadarynia Daniłoŭskaja akcentuje ŭvahu i na bolš značnaj prablemie.

Daniłoŭskaja: «U škole nichto nia kaža: my chočam biełaruskija klasy. A škołu možna prymusić, kali znojducca takija baćki. A baćki chočuć psavać adnosiny z nastaŭnikami? U nas takich šmat?
A zaraz paličycie navat tych aktyvistaŭ, u kaho dzieci ŭ školnym uzroście — jany iduć „kačać pravy“ ŭ škołu, u RANA? Kolki takich?»

Ciažka pra heta kazać, ale asnoŭnaja pryčyna ŭ tym, što my nia stali jašče biełarusami, pakul jašče nia stali, bo nie ŭśviedamlajem, što heta vielmi važna. Heta asnoŭnaja pryčyna, kali ŭsio padsumavać.

Staršynia TBM u Horadni Aleś Kroj sam pravioŭ šmat sustrečaŭ z baćkami i nastaŭnikami. Jon nazyvaje ŭsie tyja abjektyŭnyja pryčyny, pra jakija kazali i jahonyja kalehi. Dadaje, što ŭ škołach nie sustrakaŭ varožaha staŭleńnia da siabie. I prychodzić da vysnovy, što prablema najpierš — u hramadzkaj śviadomaści.

Kroj: «Ciažka pra heta kazać, ale asnoŭnaja pryčyna ŭ tym, što my nia stali jašče biełarusami, pakul jašče nia stali, bo nie ŭśviedamlajem, što heta vielmi važna. Heta asnoŭnaja pryčyna, kali ŭsio padsumavać. A heta praces, heta nie naradžajecca za adzin dzień».

Kamientary11

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Sami chutka zdochnuć». Foty z samita ŭ Minsku dajuć pabačyć Pucina i Łukašenku biez hrymu, a taksama Kolu8

«Sami chutka zdochnuć». Foty z samita ŭ Minsku dajuć pabačyć Pucina i Łukašenku biez hrymu, a taksama Kolu

Usie naviny →
Usie naviny

«Zamiest kvietak»: maładyja z Mahilova paprasili ŭ haściej na viasielle niezvyčajnyja padarunki 4

«Ciapier ni ad kaho nie zaležu». Z «SB. Biełaruś siehodnia» zvolniłasia čarhovaja prapahandystka14

U Japonii pakarali śmierciu «zabojcu z tvitara». Jaho advakaty nastojvali, što jon prosta «dapamahaŭ» dziaŭčatam, jakija chacieli pamierci1

U Mahilovie dyrektara rekłamnaj firmy asudzili pa spravie «Biełaruskaha Hajuna»4

Bolš za 20 tysiač rasijskich vajskoŭcaŭ sudzili za admovu vajavać suprać Ukrainy

U Biełarusi zabaranili źbirać čornyja lisički5

Tramp zajaviŭ, što Vašynhton i Piekin padpisali handlovaje pahadnieńnie1

U čylijskaj Atakamie — samaj suchoj pustyni ŭ śviecie — vypaŭ śnieh

Z 1 lipienia va ŭsich kramach zapracujuć novyja praviły — tłumačym, jak ciapier rabić pakupki9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Sami chutka zdochnuć». Foty z samita ŭ Minsku dajuć pabačyć Pucina i Łukašenku biez hrymu, a taksama Kolu8

«Sami chutka zdochnuć». Foty z samita ŭ Minsku dajuć pabačyć Pucina i Łukašenku biez hrymu, a taksama Kolu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić