Źjaviŭsia prajekt Manifiesta ŭ abaronu niezaležnaści Biełarusi — abmiarkoŭvajcie!

Jaho miarkujecca pryniać na Kanhresie ŭ abaronu niezaležnaści, jaki maje adbycca 21 śniežnia. Jaho arhanizujuć Rada biełaruskaj intelihiencyi i Tavarystva biełaruskaj movy. Da ich niečakana dałučyłasia łukašenkaŭskaja Libieralna-demakratyčnaja partyja.
Miesca praviadzieńnia forumu pakul nieviadomaje.
Prapanujem Vam aznajomicca z prajektam Manifiesta.
Prajekt
Manifiest u abaronu niezaležnaści Biełarusi
My, udzielniki Usiebiełaruskaha kanhresa, uśviedamlajučy svaju adkaznaść za los Biełarusi, žadajučy zachavać nacyjanalnyja kaštoŭnaści i tradycyi biełaruskaha naroda,
uśviedamlajučy pryjarytet nacyjanalnych intaresaŭ pierad pryvatnymi palityčnymi ambicyjami, kirujučysia imknieńniem zabiaśpiečyć suverenitet i svabodu našaj Baćkaŭščyny, i viarnuć dziaržaŭnyja struktury Respubliki Biełaruś na šlach słužeńnia biełaruskamu narodu,
dziejničajučy ŭ miežach našych zakonnych pravoŭ, prymajem hety Manifiest.
* * *
My nahadvajem, što ŭ najnoŭšaj historyi dziaržaŭny suvierenitet našaj krainy byŭ abvieščany ŭ Dekłaracyi Viarchoŭnaha Savieta Biełarusi 27 lipienia 1990 hoda «Ab dziaržaŭnym suvierenitecie».
U artykule 1 Dekłaracyi adznačajecca, što Biełaruś - suvierennaja dziaržava, jakaja paŭstała na asnovie ažyćciaŭleńnia biełaruskaj nacyjaj jaje nieadjemnaha prava na samavyznačeńnie, dziaržaŭnaści biełaruskaj movy, viaršenstva naroda ŭ vyznačeńni svajho losu.
Nośbitam suvierenitetu i adzinaj krynicaj dziaržaŭnaj ułady ŭ krainie źjaŭlajecca biełaruski narod, jaki składajuć hramadzianie usich nacyjanalnaściaŭ (art.2 Dekłaracyi).
Kanstytucyja Respubliki Biełaruś, pryniataja 15 sakavika 1994 h., paćvierdziła asnoŭnyja pałažeńni Dekłaracyi ab dziaržaŭnym suvierenitecie. Tak, u častcy druhoj artykuła 1 Kanstytucyi zamacoŭvajecca, što Respublika Biełaruś vałodaje viaršenstvam i paŭnatoj ułady na svajoj terytoryi, samastojna ažyćciaŭlaje ŭnutranuju i źniešniuju palityku.
Adnak źmieny ŭ vyniku refierendumaŭ 1995 i 1996 hadoŭ pryviali da parušeńnia fundamientalnych normaŭ Dekłaracyi i Kanstytucyi Biełarusi.
Surjoznaja pahroza suvierenitetu dziaržavy ŭźnikła ŭ suviazi z zaklučeńniem damovaŭ z Rasijskaj Fiederacyjaj ab stvareńni tak zvanaj «sajuznaj dziaržavy». Jana vyklikała arhanizavany pratest demakratyčnaj hramadskaści i sklikańnie Usiebiełaruskaha źjezda 29 lipienia 2000 hoda. Na im byŭ pryniaty Akt ab Niezaležnaści Biełarusi, u jakim adznačałasia, što «suvierenitet krainy nie moža być abmiažavany abo skasavany praz rašeńni dziaržaŭnych asob i orhanaŭ, a navat praz refierendum». U im taksama była pryznana, što nie majuć zakonnaj siły lubyja pahadnieńni i rašeńni, skiravanyja na skasavańnie albo abmiežavańnie śvierenitetu Biełarusi.
Novaja surjoznaja pahroza niezaležnaści krainy źviazanaja najpierš z značnymi źmienami ŭ hieapalitycy, kali raspačalisia sproby ŭstalavańnia novaha suśvietnaha paradku, vyklikanyja dziejańniami kiraŭnictva Rasijskaj Fiederacyi.
My, udzielniki Usiebiełaruskaha kanhresu za niezaležnaść, źviartajem uvahu na toje, što realnuju pahrozu niasie ŭ sabie padpisany Dahavor ab Jeŭrazijskim ekanamičnym sajuzie. Šerah pałažeńniaŭ hetaha Dahavora supiarečać ahulnapryznanym normam mižnarodnaha prava, Dekłaracyi ab dziaržaŭnym suvierenitecie i Kanstytucyi Respubliki Biełaruś.
Akramia taho, ekanamičnyja intaresy našaj krainy istotna razychodziacca z palityka-ekanamičnymi aryjencirami takich dziaržavaŭ, jak Rasija i Kazachstan.
My zajaŭlajem:
Biełaruś - heta naš dom, u jakim my chočam budavać svajo žyćcio i hadavać nastupnyja pakaleńni. Naša ziamla nie pavinna być «ščytom», «farpastom» ci «bufieram» dla susiednich dziaržavaŭ. Raźmiaščeńnie zamiežnych vajskovych kantynhientaŭ i bazaŭ na terytoryi Respubliki Biełaruś niedapuščalnaje. Usie zamiežnyja vojski pavinny pakinuć našu terytoryju. Biełaruś – kraina, u najbolšaj stupieni paciarpiełaja ad Čarnobylskaj katastrofy, i heta adbivajecca na zdaroŭi našych suajčyńnikaŭ. Kiraŭnictva krainy pavinny spynić šmathadovuju praktyku zamoŭčvańnia dy ihnaravańnia nastupstvaŭ čarnobylskaj prablemy.
Našu zaniepakojenaść i vialikuju tryvohu vyklikaje taksama budaŭnictva atamnaj stancyi na terytoryi Biełarusi, rašeńnie ab jakim było pryniata biez uliku mierkavańnia biełaruskaha naroda.
My nie možam zastavacca abyjakavymi da demahrafičnaj situacyi ŭ krainie. Nacyja stareje i pastupova vymiraje. Nam nieabchodna zrabić palityčnyja i ekanamičnyja zachady, jakija b spryjali ŭmacavańniu moładzi na radzimie, davali mahčymaść dla jaje samarealizacyi, stvareńnia siamji, naradžeńnia i hadavańnia dziaciej.
My zajaŭlajem, što naša ziamla i jaje nietry nie pavinny bieskantrolna addavacca va ŭłasnaść ci arendu zamiežnym hramadzianam abo dziaržavam. Usie inviestycyjnyja prajekty, źviazanyja z novym budaŭnictvam, pavinny prymacca sa zhody i pad kantrolem miascovaha nasielnictva.
* * *
Prymajučy pad uvahu, što ŭstupleńnie ŭ siłu z 1 studzienia 2015 hoda Dahavora ab Jeŭrazijskim ekanamičnym sajuzie moža stać asnovaj dla straty dziaržaŭnaha suvierenitetu Respubliki Biełaruś, pryvieści da straty dziaržaŭnaści biełaruskaj movy, pieratvaryć Biełaruś u adzin z subjektaŭ Rasijskaj Fiederacyi, pazbaŭleny prava samastojna ažyćciaŭlać svaju ŭnutranuju i źniešniuju palityku, patrabujem ad uładaŭ nieadkładna skasavać Dahavor ab Jeŭrazijskim ekanamičnym sajuzie.
My zajaŭlajem, što ŭsie pahadnieńni i Dahavory, jakija byli zaklučany z parušeńniem Kanstytucyi i jakija staviać pad pahrozu niezaležnaść i suvierenitet našaj krainy, pavinny być pierahledžany.
My abjaŭlajem ŭsim krainam i narodam, mižnarodnym i rehijanalnym arhanizacyjam, što Respublika Biełaruś była i zastajecca dziaržavaj suvierennaj, niejtralnaj i bieźjadziernaj.
My zaklikajem palityčnyja partyi, hramadskija abjadnańni i ruchi, patryjatyčna nastrojenych hramadzian padtrymać sapraŭdny Manifiest i ŭlicca ŭ ahulnanacyjanalnuju kampaniju ŭ abaronu niezaležnaści našaj krainy.
Manifiest pryniaty na pasiadžeńni Kanhresa i adkryty dla padpisańnia inšymi subjektami hramadzianskaj supolnaści.
Kamientary