Kultura

U Minsku prezientavali antałohiju biełaruskaj fiłasofskaj dumki za apošnija 15 hadoŭ «Kod prysutnaści»

Adukacyjnyja prajekty «Biełaruski kalehijum» i «Latučy ŭniviersitet» vypuścili antałohiju biełaruskaj fiłasofskaj dumki «Kod prysutnaści» za 2000—2015 hady. Prezientacyja knihi adbyłasia ŭviečary 18 maja ŭ staličnaj halerei «Ŭ».

Pieršaja kniha takoha rodu źjaviłasia ŭ 2003 hodzie pad nazvaj «Antałohija sučasnaha biełaruskaha myśleńnia» pad redakcyjaj fiłosafaŭ Alesia Ancipienki i Valancina Akudoviča.

Jak adznačyŭ na prezientacyi kulturołah i krytyk Maksim Žbankoŭ, kali stvarałasia pieršaja antałohija, staviłasia pytańnie, «ci možna kazać pra niejkuju asablivuju biełaruskuju intelektualnuju supolnaść, ci jość u pryncypie samastojnyja farmaty biełaruskaha myśleńnia». «Ciapier ža, u druhoj antałohii, stajać pytańni ab kodach vyražeńnia, stratehii myśleńnia, kanfliktach, kanceptualnych i ideałahičnych razychodžańniach pamiž imi. Słovam, pra toje, što z bolšaha paznačaje narmalnuju situacyju intelektualnaha pracesu», — skazaŭ Žbankoŭ.

Składalniki «Koda prysutnaści» pasprabavali «pieradać sens kali nie epochi, to, pa mienšaj miery, piatnaccacihadovaha pieryjadu, jaki prajšoŭ», adznačyła kiraŭnik adukacyjnaha prajekta «Latučy ŭniviersitet» Taćciana Vadałažskaja. Pavodle jaje słoŭ, teksty, jakija ŭvajšli ŭ druhuju antałohiju, raskryvajuć niekalki asablivaściaŭ biełaruskaj fiłasofskaj dumki pačatku tysiačahodździa.

«Pačatak 2000-ch — heta pieryjad palemikaŭ, — skazała jana. — Pieršyja teksty ŭ knizie — heta manifiesty, indyvidualnyja pazicyi, jany palemičnyja i dyskusijnyja. Jany šmat u čym pieraklikajucca i adsyłajuć adzin da adnaho. Akramia taho, Biełaruś u hety pieryjad stanovicca punktam adliku, kantekstam dla razvažańnia bolš šyrokaha koła myślaroŭ, tamu ŭ knizie šmat tekstaŭ prafiesijnych fiłosafaŭ, jakija źviartajucca da Biełarusi, adšturchvajucca ad jaje, šukajuć jaje… Biełaruskaje fiłasofskaje myśleńnie ŭ hety čas praciahvaje stvarać ułasny suśviet i śvietaŭsprymańnie».

U knihu ŭvajšło bolš za dvaccać tekstaŭ biełaruskich fiłosafaŭ, sacyjołahaŭ, kulturołahaŭ, palitołahaŭ, litarataraŭ, krytykaŭ, linhvistaŭ, falkłarystaŭ. Aŭtary asensoŭvajuć pracesy, jakija adbyvalisia ŭ kulturnym i palityčnym žyćci krainy na praciahu pieršych 15 hadoŭ novaha tysiačahodździa, razvažajuć ab raźvićci hramadstva i indyvida, nacyi i idei, razdumvajuć pra los rehijonu ŭ hieapalityčnym kantekście.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Čamu znoŭ sapsavalisia adnosiny pamiž Rasijaj i Azierbajdžanam. Źjaŭlajucca detali spravy1

Čamu znoŭ sapsavalisia adnosiny pamiž Rasijaj i Azierbajdžanam. Źjaŭlajucca detali spravy

Usie naviny →
Usie naviny

Što budzie ź Cichanoŭskim, kali ejfaryja spadzie?54

«Dumajecie, heta čarha pa kaŭbasu?» U Homieli sotni čałaviek stajali ŭ čarzie ŭ kramu5

U kramach buduć pradavać bulbu «Umka»6

Kolki možna zarabić na hrybach za dzień? Biełarus pravioŭ ekśpierymient i zastaŭsia zadavoleny2

Žurnalist Ihar Karniej raskazaŭ pra zdymki dla prapahandysckaha filma i niečakanuju sustreču ź Dziarždepam padčas źniavoleńnia1

Azierbajdžan admianiŭ u krainie ŭsie rasijskija kulturnyja mierapryjemstvy3

«Anapa pamiraje, puścieje horš, čym zimoj. U horadzie žudasnaje biespracoŭje»3

Hienierał Biełakonieŭ nie zmoh znajści biełaruskuju raskładku i svaich słoŭ dla vinšavańnia vypusknikoŭ31

Zołata, «Hielendvahien» i $27 miljonaŭ na ruce — źjavilisia niekalki kadraŭ ź viasiella Adama Kadyrava16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Čamu znoŭ sapsavalisia adnosiny pamiž Rasijaj i Azierbajdžanam. Źjaŭlajucca detali spravy1

Čamu znoŭ sapsavalisia adnosiny pamiž Rasijaj i Azierbajdžanam. Źjaŭlajucca detali spravy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić