Kultura33

U Minsku prezientavali daviednik «Biełaruskija narodnyja muzyčnyja instrumienty» FOTA

Encykłapiedyčny daviednik «Biełaruskija narodnyja muzyčnyja instrumienty» prezientavali 15 vieraśnia ŭ Minsku. Prezientacyja prajšła ŭ Muziei historyi teatralnaj i muzyčnaj kultury.

Tut i nižej fota vydaviectva «Biełaruskaja encykłapiedyja imia Pietrusia Broŭki»

«Kniha pryśviačajecca ŭnikalnaści instrumientalnaj muzyčnaj kultury biełaruskaha naroda, jakaja maje šmatviakovyja tradycyi, — padkreślili pradstaŭniki vydaviectva «Biełaruskaja encykłapiedyja imia Pietrusia Broŭki». — U našy dni jana farmujecca i raźvivajecca, atrymlivaje sučasnaje ŭvasableńnie i pračytańnie dziakujučy majstram, jakija karpatliva adradžajuć instrumienty i nadajuć im novaje hučańnie; dziakujučy muzykam, jakija instrumienty pryručajuć; dziakujučy muzycy, jakuju stvaraje tvorčaja fantazija vykanaŭcaŭ i naroda».

Biez narodnych muzyčnych instrumientaŭ składana i navat niemahčyma ŭjavić žyćcio biełaruskaj vioski jak u minułym, tak i ŭ našy dni. Bahataja ilustracyja daviednika adkryvaje hetuju mieładyčnuju historyju. Raspaviadaje pra pachodžańnie dudy i harmoniki, duchavych instrumientaŭ i cymbał, znajomić ź bijahrafijaj biełaruskich majstroŭ i muzykaŭ. A jašče daje karotkuju charaktarystyku kožnaha instrumienta, znajomić z pryjomami vyrabu i ihry na ich.

Vialikuju ŭvahu vydańnie nadaje muzyčnym festam, jakija pravodziacca ŭ Biełarusi. Heta fiestyval falkłornaha mastactva «Bierahinia», mižnarodnaje śviata tradycyjnaj kultury «Brasłaŭskija zarnicy», mižnarodny fiestyval narodnaj muzyki «Źviniać cymbały i harmonik», «Dudarski fest».

«Kniha budzie cikavaja samamu šyrokamu kołu čytačoŭ, — adznačyli pradstaŭniki vydaviectva. — U naš čas adbyvajecca svojeasablivy reniesans narodnaj instrumientalnaj muzyki, narodnyja instrumienty šyroka bytujuć pa ŭsioj Biełarusi. U kožnym horadzie, u kožnym rajonie, u kožnym centry kultury i ramiostvaŭ, u kožnym amatarskim i narodnym kalektyvie šyroka vykarystoŭvajecca sučasnaje pračytańnie šmatviakovych muzyčnych tradycyj».

U daviedniku možna znajści infarmacyju pra kalekcyi muzyčnych instrumientaŭ, jakija zachoŭvajuć biełaruskija muziei: Nacyjanalny histaryčny — bolš za 300 ekspanataŭ, Muziej historyi teatralnaj i muzyčnaj kultury — kala 140, Muziej biełaruskich narodnych instrumientaŭ — bolš za 150, Muziej staražytnabiełaruskaj kultury — kala 100.

Encykłapiedyčny daviednik «Biełaruskija narodnyja muzyčnyja instrumienty» vypuščany nakładam 1 000 ekzemplaraŭ. Knihu dapaŭniaje dysk z kampazicyjami biełaruskich vykanaŭcaŭ.

Bolš fota tut >>>

Kamientary3

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr8

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr

Usie naviny →
Usie naviny

Apieracyja pa pošuku sałdataŭ ZŠA, što pravalilisia ŭ bałota ŭ Litvie, doŭžyłasia ŭsiu noč2

Hety maleńki źviarok moža raskryć sakret baraćby sa stareńniem5

«Rychtavacca da najhoršaha»: Makron zajaviŭ, što ŭ Paryžy abmiarkoŭvali płany padtrymki Ukrainy biez ZŠA2

Biełarusy vykupili pad Minskam dzieviać učastkaŭ, kab žyć ciesnaj kampanijaj. Adno miesca jašče vakantnaje16

U niejrasietku GPT dadali vizualny hienieratar. Pahladzicie, što jon moža20

Kot parody mejn-kun staŭ rekardsmienam Knihi Hiniesa dziakujučy svajmu chvastu

Pucin histaryčna arhumientavaŭ płany Trampa anieksavać Hrenłandyju3

U Biełaruś znoŭ prylacieła nilskaja huś. Ale radavacca tut niama čamu3

Skardzina: U Šviejcaryi ja sumuju pa biełaruskim niebie

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr8

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić