Śviatłana Aleksijevič upieršyniu nie pryjšła na pasiadžeńnie svajho intelektualnaha kłuba

Adsutnaść Nobeleŭskaj laŭreatki patłumačyli stanam zdaroŭja. U vyniku hość — rasiejski ekspert pa Kitai Alaksiej Masłaŭ — vystupaŭ na scenie adzin, piša Radyjo Svaboda.
Napiaredadni pryjezdu Masłava — prafesara, doktara histaryčnych navuk — vykryvali jak «lipavaha akademika». Sam Masłaŭ u interviju Radyjo Svaboda nazvaŭ heta «čarhovymi «fejk ńjuz».
Kanferenc-zala hatelu «Biełaruś» była zapoŭnienaja. Viadoŭca pradstaviła Masłava jak «vybitnaha admysłoŭca». Zajaŭlenaja tema lekcyi: «Čamu Kitaj myślić inakš».
«Kitaj zapalvaje ciabie, jon vyklikaje pačućciovuju reakcyju», — na pačatku vystupu akreśliŭ staŭleńnie da svajho pradmietu daśledavańniaŭ vystupoŭca. — «Kitaj — heta vyklik našaj identyčnaści».
Pavodle Masłava, Kitaj farmavaŭsia ŭ statusie mehaimperyi. Jon nia byŭ etnična adzinym, a svajo adzinstva zaćviardžaŭ nie praz movu, a praz kulturu.
Samym ciažkim dla Kitaju, pavodle Masłava, stała 19 stahodździe, kali jon «pieražyvaŭ šmatlikija ŭdary z boku zachodnich dziaržavaŭ». Hańba i prynižeńnie ŭ hety čas, śćviardžaje Masłaŭ, kiravała Kitajem na praciahu 150 hadoŭ.
«Si Ćzińpin vychodzić z novaj prahramaj, — kaža Masłaŭ pra sučasny stan Kitaju i pra jaho ciapierašniaha kiraŭnika. — Jana zaklučajecca va ŭznaŭleńni Kitaja ŭ tym abjomie hodnaści i mahutnaści, jakim Kitaj vałodaŭ da taho, jak byŭ prynižany ŭ 19 stahodździ».
Jon zhadvaje, što ciapierašni kiraŭnik Kitaju havoryć pra «kitajskuju maru» — «heta kali ŭsia našaja nacyja idzie ŭvierch i ŭzdymajecca». A taksama zhadaŭ prajekt «Adzin pojas — adzin šlach», asnoŭnaja ideja jakoha — pabudova bujnych transpartnych kalidoraŭ dla kantrolu transparciroŭki kitajskich tavaraŭ u inšyja krainy. Šmat kazałasia pra źniešnija investycyjnyja prajekty Kitaju i toje, što ŭ apošnija hady ekanomika Kitaju nie źjaŭlajecca stabilnaj pry vysokim roście.
«U Kitaju jość 5-7 hadoŭ, kab vyrašyć unutranyja prablemy ŭ ekanomicy. Jon daloki ad krachu, — kazaŭ Masłaŭ i praciahvaŭ. — Śviet budzie rabicca kitajskim (na heta prafesar advodzić 10-15 bližejšych hadoŭ». U jahonym razumieńni heta aznačaje, što kožnaj krainie i ekanomicy treba budzie adaptavacca pad faktar Kitaju.
«Udar budzie adbyvacca pa eŭrapiejskaj, zachodniaj identyčnaści. Nia tolki pa ekanomicy, — apisvaje Masłaŭ perspektyvy kitajskaj invazii. — Tut važna kožnaj krainie sfarmavać unutranuju ekspertyzu, kab razumieć, jak nam kamunikavać z hetym. I razumieć Kitaj jak vyklik našamu myśleńniu, našaj śviadomaści».
«Nam treba zachoŭvać svaju identyčnaść i razumieńnie kultury, jakoje jość unutry nas», — zaklučyŭ Alaksiej Masłaŭ.
Kamientary