Ułada2

Łukašenka pra Krym: Heta ž tvaja ziamla, tvaje ludzi, jak ty moh za jaje nie vajavać?

«Što vy adčuli, kali daviedalisia, što Krym usio? Vy nie adčuli, što zvon moža praźvinieć i pa Biełarusi?» — zapytaŭ Alaksandra Łukašenku Dźmitryj Hardon.

— Nie. Nikoli, i navat ciapier, niahledziačy na hetyja vostryja ŭzajemaadnosiny. Nikoli! Tamu što ja viedaŭ detali, nie ŭsio tam było tak, jak vy siońnia sabie heta ŭjaŭlajecie: «Ach, spłanavali, zachapili, i inšaje». Vy prosta biezałabierna, biestałkova stavilisia da terytoryi i adnosilisia da Kryma. Ja sam časta staviŭ siabie na miesca vašych kiraŭnikoŭ — dy kali b u mianie navat kavałak ziamli pasprabavali zabrać! Dy tam by ŭžo palehli tysiačy čałaviek! Heta tvaja ziamla, tvaje ludzi, jak ty moh nie vajavać, — adkazaŭ Łukašenka.

Hardon pacikaviŭsia, ci viedaje jon proźviščy ludziej, jakija adkaznyja za zdaču Kryma.

— Nikoli nie cikaviŭsia, ale zdać Krym mahli tolki kiraŭniki vašaj krainy, a ŭsio astatniaje — heta detali. Ty kiraŭnik krainy. Ty viedaŭ, što adbyvajecca vakoł, heta adbyvałasia nie pieršy dzień, ty pavinien byŭ pryvieści ŭzbrojenyja siły pa ŭsioj krainie ŭ stupień pavyšanaj bajavoj hatoŭnaści, — zajaviŭ Łukašenka.

Dźmitryj Hardon spasłaŭsia na słovy ŭ toj momant v.a. prezidenta Ukrainy Alaksandra Turčynava, jaki zajaviŭ, što «nam nie było čym abaraniać Krym».

— Što pistaletaŭ-aŭtamataŭ nie było? Artyleryi nie było ŭ Krymie?

— Mnie Turčynaŭ skazaŭ: «Dyk heta ž u ruskich stralać».

— Jakija ruskija? Adkul jon viedaje, što tam ruskija byli? Hetyja ludzi pryjšli zachapić tvaju terytoryju!

— Stralać?

— Nie, stralać — heta apošniaja sprava, ale jon ža da stralby ničoha nie zrabiŭ. Jon pavinien byŭ ich zatrymlivać, u rukapašnuju, z nažami, z rydloŭkami, pałkami! Ale kali niemahčyma — biary zbroju i stralaj!

— Ale Turčynaŭ mnie kazaŭ, što zachodnija kiraŭniki kazali, što « ni ŭ jakim razie nie supraciŭlajciesia…»

— A jon chto? Najmit Zachadu abo kiraŭnik krainy? Ty — kiraŭnik krainy, ty svaju krainu pavinien abaranić i zabiaśpiečyć. Nu moža chtości typu Anhieły Mierkiel jamu i skazaŭ, što ty tam akuratniej. Ale Anhieła Mierkiel što, była pahružanaja ŭ situacyju? Jana kazała, jak joj lepš. Skažy jana «Stralaj», jaje b pačała krytykavać demakratyčnaja hramadskaść u Hiermanii, jany zaŭsiody hetaha bajacca. U ciabie svaja hałava na plačach, ty kiraŭnik krainy, ty za jaje adkazvaješ! I hłupstva heta ŭsio, Dźmitryj, što ŭ ruskich stralać! Kali b vy zaniali tady žorstkuju pazicyju, nijakaj stralby nie było. Pa-pieršaje, dla taho kab stralać u ruskich, treba kab jany pačali ŭ ciabie stralać. Nikoli b ruskija nie pačali ŭ Krymie stralać. Ale hetyja «zialonyja čałaviečki» vysadzilisia i pajšli — pad vašy apładysmienty. Jany atačyli niekalki vašych baz, a vy navat ź ich nie pavyłazili. Chiba tak abaraniajuć svaju ziamlu?

Kamientary2

Vypuścili staršyniu BNF Ryhora Kastusiova12

Vypuścili staršyniu BNF Ryhora Kastusiova

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka anansavaŭ vyzvaleńnie ciažkachvorych palitviaźniaŭ9

«Heta była prośba prezidenta Rasii». Łukašenka raskryŭ padrabiaznaści abmienu Mikoły Švieca — dyviersanta z Mačuliščaŭ4

Prypiacki nacyjanalny park buduć admysłova zabałočvać, kab adkrucić nazad mielijaracyju jašče XIX stahodździa3

Što najlepšaje dla raźvićcia płavalnych zdolnaściej dziaciej? 

Łukašenka znajšoŭ pryčynu, čamu zachodnija palityki apałčylisia na Biełaruś. Jana nastolki ž niečakanaja, jak i absurdnaja6

Minsk za hod palepšyŭ pakazčyki pa jakaści žyćcia

Łukašenka asipłym hołasam zajaviŭ, što treba pryvieści da ŭłady novych maładych ludziej17

«My ledź nie zdochli za adzin prypynak». U adnym ź minskich tralejbusaŭ tempieratura padniałasia da 40°4

«Usprymajuć maje słovy jak papulizm». Padnačalenyja sabatujuć zahad kiraŭnika Minlashasa padniać zarobki3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vypuścili staršyniu BNF Ryhora Kastusiova12

Vypuścili staršyniu BNF Ryhora Kastusiova

Hałoŭnaje
Usie naviny →