Siońnia ŭ Bruseli pad ehidaj kiraŭnicy specyjalnaj kamisii ŭ spravach Biełarusi Parlamenckaj Asamblei ABSE deputatki Bundestahu Uty Capf adbyłosia pasiedžańnie kruhłaha stała pra sytuacyju ŭ Biełarusi. Padčas debataŭ kiraŭnica kamisii pa zakanadaŭstvie i dziaržaŭnym budaŭnictvie Savietu Respubliki Natalla Andrejčyk zajaviła, što Alaksandra Kazulina aryštavali za toje, što jon pavieŭ narod ŭ turmu na Akreścina, dzie znachodzilisia «niebiaśpiečnyja złačyncy».
Siońnia ŭ Bruseli pad ehidaj kiraŭnicy specyjalnaj kamisii ŭ spravach Biełarusi Parlamenckaj Asamblei ABSE deputatki Bundestahu Uty Capf adbyłosia pasiedžańnie kruhłaha stała pra sytuacyju ŭ Biełarusi. Padčas debataŭ kiraŭnica kamisii pa zakanadaŭstvie i dziaržaŭnym budaŭnictvie Savietu Respubliki Natalla Andrejčyk zajaviła, što Alaksandra Kazulina aryštavali za toje, što jon pavieŭ narod ŭ turmu na Akreścina, dzie znachodzilisia «niebiaśpiečnyja złačyncy».
Anatol Labiedźka, jaki razam ź Siarhiejem Kalakinym pradstaŭlaŭ u Bruseli biełaruskuju palityčnuju apazycyju, skazaŭ pa telefonie našamu radyjo, što tłumačeńnie spadaryni Andrejčyk adnosna aryštu Alaksandra Kazulina vyklikała ŭ mižnarodnych parlamentaroŭ nieparazumieńnie:
(Labiedźka: ) «Jaje kamentar da majho apisańnia sytuacyi z Kazulinym vyklikaŭ šok nia tolki ŭ nas, ale i va ŭsich prysutnych u zali. Spadarynia Andrejčyk skazała, što sudovy praces nad Kazulinym buduć pravodzić tamu, što «jon zaklikaŭ iści da miesca, dzie znachodzilisia niebiaśpiečnyja złačyncy». Ja dumaju, što absalutnaja balšynia ludziej u Biełarusi viedaje, što na Akreścina jak raz znachodzilisia sumlennyja ludzi – 18-hadovyja pradprymalniki, pratestanty dy inšyja asoby. jakija patrapili tudy tamu, što vyjšli zmahacca za svabodu».
Adrazu pa zaviaršeńni kruhłaha stała pieršy sakratar CK Partyi kamunistaŭ (Biełaruskaj) Siarhiej Kalakin nazvaŭ debaty «skamiečanymi». Jon ličyć, što heta adbyłosia z-za pavodzinaŭ aficyjnaj delehacyi Nacyjanalnaha schodu. Pavodle pradstaŭnika apazycyi, biełaruskija deputaty na pačatku dyskusii zajavili pra toje, što jany śpiašajucca na inšuju sustreču. I heta pryviało da peŭnaj mituśni. Prynamsi, Siarhiej Kalakin z-za niastačy času tak i nie atrymaŭ mahčymaści vykazać svaje mierkavańni:
(Kalakin: ) «Ichnaja zadača była – chucieńka vykłaści svaje mierkavańni i ŭchilicca ad pytańniaŭ dyskusii. Heta vielmi cynična vyhladała».
Siarhiej Kalakin paviedamiŭ, što na debaty źjavilisia tryccać mižnarodnych parlamentaroŭ. Siarod ich byŭ i rasiejski deputat Anatol Ivančykaŭ, jaki, pavodle Kalakina, moŭčki ŭsio prasłuchaŭ. Što tyčycca vystupaŭ inšych parlamentaroŭ, dyk biełaruskamu apazycyjaneru zapomnilisia słovy pradstaŭnika Armenii:
(Kalakin: ) «Jon zajaviŭ pra toje, što apazycyja kali-niebudź zaŭždy prychodzić da ŭłady. Tamu treba narmalna stavicca da palityčnaj apazycyi j pamiatać pra toje, što toj, chto siońnia pry ŭładzie, zaŭtra moža apynucca ŭ apazycyi. Jon pryvioŭ svoj ułasny prykład, što jon sam prasiedzieŭ za kratami try hady, a ciapier uvachodzić u kiroŭnuju kaalicyju».
Jak my ŭdakładnili, Siarhiej Kalakin mieŭ na ŭvazie vice-śpikiera parlamentu Armenii, siabra stałaj delehacyi hetaj krainy ŭ Parlamenckaj Asamblei ABSE Vahana Ahanesiana.
Kamientary