Hramadstva3030

U Litvie pražyvaje ŭžo da 60 tysiač biełarusaŭ. Ale va ŭładaŭ krainy jość zaściaroha

Vialikaja kolkaść biełarusaŭ pryjechała ŭ Litvu paśla pačatku represij uvosień 2020 hoda, a taksama paśla poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu.

Fota: «Naša Niva»

Razam z tym niezrazumieła, kolki dakładna biełarusaŭ i rasijan pryjechała ŭ Litvu paśla ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu. «Heta 55 000 biełarusaŭ i mienš za 20 000 rasijan», — skazaŭ staršynia parłamienckaha Kamiteta nacyjanalnaj biaśpieki i abarony Łaŭrynas Kaščunas.

Departamient mihracyi śćviardžaje, što vydaŭ dazvoł prykładna anałahičnaj kolkaści biełarusaŭ, ale rasijan pakazvaje ŭdvaja mienš, piša Delfi.lt.

Hramadzianam Rasii vydadziena da 8000 dazvołaŭ na žycharstva ŭ Litvie i viz z pačatku vajny da siońniašniaha dnia.

U vypadku z hramadzianami Biełarusi — ich kala 60 000», — skazała kiraŭnik Departamienta mihracyi Evielina Hudzinskajcie.

Pa danych departamienta, nieabaviazkova ŭsie biełarusy zastalisia ŭ krainie, jany mahli źjechać u inšyja krainy ES.

«Dakładnuju kolkaść my nie možam nazvać, bo hetyja ludzi pryjazdžajuć i źjazdžajuć. Toje, što jany pryjechali, nie značyć, što jany znachodziacca ŭ Litvie i ciapier», — zaŭvažyła Hudzinskajcie. Usie, chto atrymaŭ dazvoł na žycharstva ŭ Litvie, abaviazanyja dekłaravać miesca žycharstva. Pavodle źviestak Centra rejestra, letaś pa stanie na 24 lutaha dazvoł na žycharstva ŭ Litvie mieli 17 200 rasijan i 32 700 biełarusaŭ. Ciapier hetyja ličby takija: 20 300 rasijan i 55 300 biełarusaŭ.

Adnak siarod ludziej, jakija pryjazdžajuć dziela biaśpieki ŭ Litvu, jość i tyja, chto ŭjaŭlaje pahrozu krainie. Za paŭhoda praz pahrozu nacyjanalnaj biaśpiecy ŭ Litvu nie ŭpuścili 1000 rasijan i biełarusaŭ.

«Biełarusam nie dazvolili ŭjezd 800 razoŭ, a rasijanam — 150, heta sa śniežnia minułaha hoda da siońniašniaha dnia», — skazała Hudzinskajcie.

Samy vialiki patok rasijan i biełarusaŭ jechaŭ u Litvu, kali nie było strohich pravierak, da śniežnia 2022 hoda.

Taksama litoŭskaja raźviedka paviedamlaje, što nazirajecca pošuk srodkaŭ dla taho, kab unieści razład pamiž uciekačami z Rasii i Biełarusi i litoŭcami.

Jość ludzi, jakija kažuć, što pahrozu moža ŭjaŭlać i staŭleńnie rasijan, biełarusaŭ da Litvy abo da historyi Litvy.

«Jość takaja daktryna lićvinizmu, zhodna ź jakoj VKŁ — dziaržava biełarusaŭ, a nie litoŭcaŭ. I tut źjaŭlajucca niuansy, staŭleńnie da niezaležnaści Litvy, jaje roli, da Vilni», — skazaŭ Kaščunas.

Kamientary30

  • *
    07.07.2023
    Zaściaroha nie novaja. Pa versii sučasnaj Letuvy biełarusy kali i isnavali, to vyklučna na druhasnych rolach (bydłarusy - jak mnie nie adnojčy kazałai), i ŭžo dakładna (pa ich versii) nijakaha dačynieńnia da VKŁ nie majuć. Kali čałaviek maje vyraznuju śviadomaść, chaj sabie u niečym moža i pierabolšanuju, to jen niebiaśpiečny dla Letuvy. I niebiaśpiečny bolš niž toj samy vahneraviec
  • Basyl
    07.07.2023
    "Takžie litovskaja raźviedka soobŝajet, čto zamietien poisk sriedstv dla toho, čtoby posiejať razdor mieždu biežiencami iz Rośsii i Biełarusi i litovcami." Znajetie, vaš priezidient s etim sam priekrasno spravlajetsia
  • Voś
    07.07.2023
    Zajdzicie na Vikipiedyju (navat na anhłamoŭnuju, a nie na žamojckaj movie) i pahladzicie jak tam letuvisy traktujuć svaju historyju, “svaje” statuty, jakija napisany na movie, jakuju jany navat nie razumiejuć. Naratyŭ taki, što statuty napisali nieadukavanyja rusiny pa zamovie litoŭskich kniazioŭ)) Darečy, heta kamień i ŭ aharod biełarusaŭ (u pieršuju čarhu intelihiencyi), što abyjakava staviacca da redahavańnia anhłamoŭnych artykułaŭ na Vikipiedyi, jakija tyčacca našaj historyi i spadčyny. PS: nu i chatniaja zadańnie, pačytajcie taksama sučasnyja letuvisckija padručniki pa historyi, pačytajcie polskija - biełarusy tam amal nie zhadvajucca. Horaj tolki łukašyckija i rasiejskija padručniki. Pa rasiejskaj viersii nas uvohule nie isnuje (naratyŭ pra adzinnarot, Lenin prydumaŭ movu i hd.), a pa viersii łukašystaŭ naša sapraŭdnaja historyja pačałasia tolki z prychodam kamunistaŭ i čyrvonych kamisaraŭ, a ŭ 1994 byccam by ŭrešcie pryjšoŭ “zbaŭca” i “vyratavaŭ” biełarusaŭ…
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A paśla mianie bili dźvie hadziny». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ1

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A paśla mianie bili dźvie hadziny». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Praŭładnyja kanały aburylisia pavodzinami padletkaŭ padčas salutu ŭ Mahilovie. Dziaŭčatak užo znajšli siłaviki19

Stała viadoma, što budzie z zakrytym «Domam kino» u Minsku4

Krepaści, kanały i łunajučyja skały. Kudy pajechać z Hrodna na vialikija majskija vychadnyja4

Rasija zakryje nieba nad Kapuścinym Jaram. Raniej tak rabili pry atacy «Arešnikam»

Maksim Niedasiekaŭ vystaviŭ na prodaž mašynu. Śćviardžaje, što choča nabyć nieruchomaść8

Jeŭrapiejskija lidary pryjechali ŭ Kijeŭ

U Žyrovicach daščentu raźbirajuć baročnuju carkvu XVIII stahodździa9

Pakistan pačaŭ vajennuju apieracyju suprać Indyi2

«Havorka pra sotni čałaviek». Za hod u śpisie «ekstremisckich farmavańniaŭ» źjavilisia siem adukacyjnych prajektaŭ6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A paśla mianie bili dźvie hadziny». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ1

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A paśla mianie bili dźvie hadziny». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić