Alaksandr Kłaskoŭski. Kropki nad «i»2626

Siabar Silvijo jedzie

U intervju haziecie «Stampa» Łukašenka pakpiŭ: «Što da demakratyi, my možam z kim-kolviek jašče i padzialicca hetym darunkam».

U intervju haziecie «Stampa» napiaredadni vizitu Bierłuskoni ŭ Minsk biełaruski aficyjny kiraŭnik nazyvaje italjanskaha premjera familjarna — Silvijo. «Ja nie dumaju, što Silvijo jedzie siudy pa niejkija harantyi demakratyzacyi», — zajaviŭ Łukašenka žurnalistu.

Što da familjarnaści, to jana, badaj, nie najhranaja. Heta, musić, toj vypadak, kali dvoje znajšli ahulnuju movu hetak ža naturalna, jak hieroi naveły O'Hienry «Rodnasnyja dušy». Peŭna, kali Łukašenka ź Bierłuskoni viačerali ŭviesnu na Apieninach, iskra prabiehła adrazu.

Kali i vybirać ilustracyju dla tezaŭ biełaruskaj apazicyi pra «zdradu Jeŭropy» dy «kamiercyjalizacyju stasunkaŭ z režymam», dyk pavodziny Ryma — najkrasamoŭniejšy ŭzor tak zvanaha prahmatyčnaha padychodu, za jaki vystupaje Minsk.

Tak što zaraz vizit premjera adnoj z bujnych krain Jeŭraźviazu sapraŭdy nikolki haspadara nie napružvaje. Siabar Silvijo, šyrokaja duša, adrozna ad padobnaj na kłasnuju kiraŭničku Ferera-Valdnier ci Sałany ź jahonym abliččam libieralnaha prafiesara, nijakich maralite čytać nie budzie. Na pieršym płanie — intaresy biznesu. Voś i italjanski ministr Fracini, i tamtejšyja biznesoŭcy paćviardžajuć, što inviestycyjny klimat u nas spryjalny, padkreśliŭ Łukašenka.

Nu, a tak zajavy žurnalistu «Stampy», kažučy kałamburam — nabor štampaŭ. Pryvatyzacyja ŭ nas punktavaja. Pradavać budziem tym, chto daść dobryja hrošy i zachavaje pracoŭnyja miescy. Siabravać ź Jeŭropaj nie admaŭlajemsia, ale nie va ŭron Rasii. I kab nie dastavali roznymi ŭmovami. Nu i h.d.

Adznačym chiba śviežuju mietafaru z adcieńniem fryvolnaści: maŭlaŭ, tutejšaja apazicyja «hatovaja vyjści zamuž za Jeŭraźviaz na lubych umovach». Dla jaho ž, aficyjnaha kiraŭnika, «unutrypalityčnaja stabilnaść» — heta «śviatoje». Što majecca na ŭvazie pad takoj stabilnaściu, vam, šanoŭnyja čytačy, tłumačyć nie treba.

Davodziačy humanizm tutejšaj ułady, Łukašenka źjedliva paraiŭ ajčynnym zmaharam za demakratyju prajści staž u jakoj-niebudź zachodniaj krainie. Kab tam jak śled nadavali dručkami pa rebrach dy pačastavali ślezaciečnym hazam — «tady b jany razumieli, što takoje apazicyja i što takoje hramadski paradak». Karaciej, chaj radujucca, što tut ź imi jašče cackajucca.

Nu i voś taki novy momant: vyrašana razharnuć publičnuju dyskusiju ŭ pytańni skasavańnia śmiarotnaha pakarańnia. «My tydzień tamu vyznačylisia, što pačynajem šerah mierapryjemstvaŭ u hetym kirunku, pačynajučy ad parłamienckich słuchańniaŭ i padymańnia hetaj temy ŭ miedyjach».

Zrešty, nijakaj harantyi, što budzie pryniata žadanaje dla Jeŭropy rašeńnie, Łukašenka nie daje. Maŭlaŭ, jak narod skaža. Nahadvaje, što «na refierendumie praktyčna 90% nasielnictva vykazalisia za hetu mieru». I miarkuje: «Kali b my zaraz zładzili novy refierendum, to vyniki byli b takimi ž, jak i papiaredni raz».

Tut adrazu šerah, skažam tak, niedakładnaściaŭ. U 1996 hodzie za śmiarotnaje pakarańnie vykazalisia 80,44% tych, chto udzielničaŭ u hałasavańni. Dobra viadoma śpiecyfičnaja atmaśfiera refierendumu-96 — taho samaha, što pastaviŭ na vušy Jeŭropu, daŭ šturšok ery izalacyi. Tady, darečy, pavodle aficyjnych ličbaŭ, bolšaść prahałasavała i suprać vybarnaści miascovych kiraŭnikoŭ, i suprać prazrystaha finansavańnia ŭsich halin ułady vyklučna ź biudžetu… Karaciej, kruty byŭ plebiscyt.

Moža, ułady i nasamreč mohuć zładzić novy refierendum u styli dežaviu. Ale niezaležnaja sacyjałohija śviedčyć, što za minułyja hady pohlady našych suačyńnikaŭ prykmietna humanizavalisia. Sioleta ŭ vieraśni, pavodle NISEPD, praporcyja prychilnikaŭ i praciŭnikaŭ śmiarotnaha pakarańnia była 54,8% vs 37,2%. I heta — va ŭmovach, kali pra cyvilizavanuju dyskusiju na hety kont pakul što havaryć nie vypadaje.

Hałoŭnaje ž, jak davodziać niezaležnyja jurysty —

refierendum u hetym pytańni ładzić nie abaviazkova. Va ŭsiakim razie, maratoryj elemientarna možna było b uvieści ŭkazam. Adnak hetaje pytańnie peŭna ž zrobiać pradmietam palityčnaha torhu.

U intervju «Stampie» Łukašenka pakpiŭ: «Što da demakratyi, my možam z kim-kolviek jašče i padzialicca hetym darunkam».

Sapraŭdy: tutejšamu kiraŭnictvu i ciapierašniaj butaforskaj demakratyi až zanadta. A ŭžo jak pakutuje siabar Silvijo! Choć i miedyjamahnat, ale ž nie ŭsie ŚMI pad kabłukom. Raspaviadajuć pra roznyja pikantnaści. Dy i sudy, chalera, dapiakajuć. Karaciej, dajecca ŭ znaki taja demakratyja, hary jana haram!

Alaksandr Kłaskoŭski.

Kamientary26

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Jana zabrała dziaciej i viarnułasia ŭ Minsk»: historyja biełarusa, jaki emihravaŭ u Barsiełonu ź siamjoj, a zastaŭsia adzin14

«Jana zabrała dziaciej i viarnułasia ŭ Minsk»: historyja biełarusa, jaki emihravaŭ u Barsiełonu ź siamjoj, a zastaŭsia adzin

Usie naviny →
Usie naviny

Ankalityčnaja virusnaja terapija — tanny i efiektyŭny sposab lačeńnia raku1

Kamiery na darohach usio ž pačali łavić aŭto biez techahladu? Biełarus pakazaŭ, jak atrymaŭ štraf4

Pošuk amierykanskaha sałdata ŭ Litvie išoŭ usiu noč

Tramp spadziajecca, što Pucin pahodzicca na pahadnieńnie ab spynieńni vajny1

U Mahilovie vypuścili karamielny syr3

Hrodzieniec stvaryŭ dakładnuju kopiju Farnaha kaścioła ŭ minijaciury i drukuje fihurki na 3D-pryntary

Mikołu Dziadka nie vypuściać pa skančeńni terminu — jaho pieraviali ŭ SIZA ŭ Kaladzičach1

Chto toj čaćviorty vajskoviec ZŠA, jakoha dahetul šukajuć? 15

Vialiki arabski kompleks na miescy byłoha «Biełekspa» ŭ Minsku amal hatovy. Voś jak jon vyhladaje24

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jana zabrała dziaciej i viarnułasia ŭ Minsk»: historyja biełarusa, jaki emihravaŭ u Barsiełonu ź siamjoj, a zastaŭsia adzin14

«Jana zabrała dziaciej i viarnułasia ŭ Minsk»: historyja biełarusa, jaki emihravaŭ u Barsiełonu ź siamjoj, a zastaŭsia adzin

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić