2 lutaha ŭ minskaj siaredniaj škole №153 prajšła sustreča vučniaŭ z Uładzimiram Niaklajevym.
2 lutaha ŭ minskaj siaredniaj škole №153 prajšła sustreča vučniaŭ z Uładzimiram Niaklajevym. Dla piśmieńnika heta adna ź niešmatlikich mahčymaściaŭ vystupić u dziaržustanovie.
Zała była poŭnaja. Biezumoŭna, vykarystali administracyjny resurs. Heta było vidać z taho, nakolki niaŭvažliva słuchali piśmieńnika. Niechta razmaŭlaŭ, niechta rabiŭ štości inšaje. Vučni jašče nie ŭśviedamlajuć značnaści Niaklajeva. Knihi pa-za škołaj dzieci amal nie čytajuć. A ŭ školnaj prahramie pa litaratury tvoraŭ piśmieńnika bolš niama.
Ryzykujučy być zvolnienymi, nastaŭniki sprabujuć paznajomić vučniaŭ z toj kulturaj, jakoj niama ni na dziaržtelebačańni, ni ŭ dziaržaŭnaj presie.
Taki ŭčynak vyklikaje pavahu.
Cikavaść Uładzimir Niaklajeŭ vyklikaŭ u małodšych školnikaŭ. Tyja i pytańni nie saromielisia zadavać. Tyčylisia jany školnych hadoŭ piśmieńnika. Pa-dziciačy naiŭna. A Niaklajeŭ raskazvaŭ pra składanaść žyćcia.
Arhanizavać sustreču dapamoh baćkoŭski kamitet škoły. Navučańnie ŭ joj choć i rasiejskamoŭnaje, ale biełaruskamu słovu tut zaŭždy rady. Paćvierdžańniem tamu źjaŭlajucca rehularnyja sustrečy ź biełaruskamoŭnymi aŭtarami. Haściami školnikaŭ užo byli Uładzimir Arłoŭ, Leanid Drańko-Majsiuk.
Ciapier čytajuć
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary