Kamu pavinien być pomnik pierad Domam uradu zamiest Lenina? Ideja Hurnieviča
Žurnalist Dźmitryj Hurnievič u Ch napisaŭ, što kali ŭ budučyni ŭźniknie pytańnie, čyj pomnik maje stajać pierad Domam uradu, to jon budzie vystupać za Antona Łuckieviča.

«Ćviarozy palityk, jaki, jak nichto inšy, udała na pačatku XX st. sfarmulavaŭ daktrynu biełaruskaj dziaržavy», — arhumientuje Hurnievič i pryvodzić padborku adpaviednych cytat.
1. Nacyjanalnaj śviadomaści nielha adździalić ad śviadomaści pravoŭ čałavieka i hramadzianina: jany hetak ciesna źviazany ŭ adno, što, kali budzicca adna, jana nieadstupna budzić i druhuju, — a ŭ toj ža čas, dzie niama śviadomaści nacyjanalnaj, tam niama miesca i dla čałaviečaj hordaści. Heta asabliva jarka vyjaviłasia ŭ biełarusaŭ.
2. Mała vyrazać kusok ziamli, na jakoj žyvuć biełarusy, na jakoj panuje biełaruskaja mova i, abjavić jaho niezaležnym hasudarstvam: treba, kab hasudarstva hetaje mieła zabiaśpiečanyja asnovy ekanamičnaha raźvićcia, ekanamičnaj niezaležnaści. Chaj haračyja hałovy dumajuć, što adno hutarkaj na rodnaj movie, adno vieraj u nacyjanalny ideał jany zbudujuć budučaje ščaście svajho naroda. Ale palityki — ćviarozyja palityki z chałodnym razvažlivym rozumam — pavinny pad budučuju nacyjanalnuju budoŭlu padvieści krepkija fundamenty: zabieśpiačeńnie ekanamičnaha raśćvietu. Na hetym hruncie i staić biełaruskaja demakratyja, jakaja havoryć ab budovie novaj dziaržavy ŭ miežach kolišniaha VKŁ.
3. Nie škada sił našych, kali my addajem ich na toje, što ŭzbahačaje našuju dušu, pavialičvaje moc narodu. Kali ž jany iduć tolki na raźvićcio ŭ nas błahoha — nianaviści, złości, zaviści, kali addajucca na zmahańnie z druhimi nacyjami, stanami ci kłasami nie dziela vyzvaleńnia, a tolki kab pakryŭdzić słabiejšaha, — tady škada vytračanych žyćciovych sił, škada, što jany nazad nie viernucca i nie ŭzbahaciać našaj kulturnaj skarbnicy. «Žyvi i sam daj žyć druhim» — hetaj dumkaj pavinny kiravacca my, biełarusy, dabivajučysia pravoŭ dla siabie.
4. Tolki vysokaja kultura, tolki ekanamičnaja moc dajuć kožnamu narodu tuju siłu, što moža tvaryć novaje žyćcio. Rabota pavinna iści da pašyreńnia nacyjanalnaj praśviety i raźvićcia nacyjanalnaj i hramadzianskaj śviadomaści, a poruč z hetym raźvivać ekanamičnuju siłu narodu.
5. Varunki, pry jakich biełarusy nacyjanalna prabudzilisia, naznačyli napierad darohu, pa katoraj pavinna pajści dalejšaje nacyjanalnaje adradžeńnie biełaruskaha narodu. Daroha heta — spakojnaja tvorčaja praca nad stvareńniem svajoj nacyjanalnaj kultury na čysta demakratyčnym fundamiencie, — značyć biez najmienšych znakaŭ nacyjanalnaha šavinizmu i nianaviści da čužych nacyj».
6. «Złučanyja štaty» ad Bałtyjskaha mora da Čornaha — heta najšyrejšy, najdalejšy palityčny ideał, na katorym zychodziacca biełarusy ŭsich partyj, usich palityčnych kirunkaŭ. Na ŭschod ci na zachad? Naša aryjentacyja — na tym baku, za kim mir umacuje panavańnie na Kurlandskim uźbiarežžy Bałtyjskaha mora, kamu Jeŭropa addaść klučy ad volnaha mora i našych portaŭ.
7. Šukańnie apory ŭ susiedziaŭ — biez Maskoŭščyny — charaktaryzuje ŭsiu palityčnuju rabotu biełarusaŭ ad 1905 hodu.
8. Sotni hadoŭ žyviem my tutaka razam — na adnej Ziamli — biełarusy i litviny, palaki i žydy. Nielha dumać, kab nam kali-niebudź daviałosia razyścisia ŭ roznyja baki i raśsialicca. Kraj hety staŭ rodnym dla ŭsich. Z hetaj Ziamloj źviazana naša minuŭščyna i budučynia. I lepšuju dolu my pavinny zdabyć razam.
Anton Łuckievič — palityčny i hramadski dziejač, publicyst, litaraturny krytyk, historyk, movaznaŭca, vydaviec. Adzin z zasnavalnikaŭ Biełaruskaj sacyjalistyčnaj hramady, siabra redakcyj hazet «Naša Dola» i «Naša Niva», adzin z vydaŭcoŭ haziety «Homan». Inicyjatar i aŭtar prajektu Treciaj Ustaŭnoj hramaty, pavodle jakoj Biełaruskaja Narodnaja Respublika abvieščanaja niezaležnaj dziaržavaj.
Z kastryčnika 1918 hodu staršynia Narodnaha sakrataryjatu BNR, ź listapada — staršynia Rady narodnych ministraŭ (premjer-ministar) i ministar zamiežnych spraŭ. U śniežni 1919 — lutym 1920 hodu staršynia Rady ministraŭ Najvyšejšaj Rady BNR.
Kamientary
Ale jašče treba być realistami, kolki biełarusaŭ viedaje pra Łuckieviča, a kolki źjaŭlajecca amatarami SSSR i Rasii, navat siarod praciŭnikaŭ Łukašenki.
Tak što pakul što fantazii.