Što jość najmienšym złom – Łukašenka ci Rasieja? Chto i jak moža skarystać novuju sytuacyju, jakaja składvajecca ŭ suviazi ź infarmacyjnaj atakaj rasiejski ŚMI na biełaruskuju ŭładu?
Što jość najmienšym złom — Łukašenka ci Rasieja? Chto i jak moža skarystać novuju sytuacyju, jakaja składvajecca ŭ suviazi ź infarmacyjnaj atakaj rasiejski ŚMI na biełaruskuju ŭładu? Pa hetych temach u «Ekspertyzie Svabody» viaduć sprečku kiraŭnica hramadzianskaj kampanii «Naš dom» Volha Karač i ahladalnik hazety «Naša niva» Źmicier Pankaviec.
Drakachrust: Rasiejskaja infarmacyjnaja ataka na biełaruski režym praciahvajecca: paśla druhoj seryi «Chrosnaha baćki» pa NTV u minułyja vychodnyja pa Łukašenku hrymnuli hałoŭnyja infarmacyjnyja «kalibry» — Pieršy kanał, RTR,
Žurnalist Źmicier Pankaviec u Facebook piša z hetaj nahody: «Ahidna hladzieć, jak našy „apazycyjanery“ zaihryvajuć i stanoviacca na zadnija łapki pierad Rasijaj. Jak persanalna dla mianie, to Łuka nieparaŭnalna mienšaje zło, čym Rasija».
Źmicier, a čamu? Vam padabajecca aŭtarytaryzm?
?Pankaviec: Nie, mnie aŭtarytaryzm nie padabajecca. Darečy, dziejańni apazycyi zrazumieć praściej za ŭsio. Za apošnija 16 hadoŭ panavańnia Łukašenki ludzi raźniavierylisia ŭ pieramozie. Zachad šmat hadoŭ nia moh pamianiać tut dziejny režym — ciapier ludzi spadziajucca na Rasieju, moža jana heta zrobić. Prykładna hetak ža dumała
Sproby Rasiei ŭmiašacca va ŭnutranyja spravy krain SND my nazirajem nia tolki ŭ Biełarusi, toje samaje my niadaŭna nazirali va Ŭkrainie, u Małdovie, u Hruzii, a samy niadaŭni prykład — Kirhizstan. Rasiejskaja dziaržaŭnaja mašyna dziejničaje adnosna Biełarusi hetak ža, jak i ŭ Kirhizstanie — zamarožvańnie ekanamičnaj padtrymki, prapahandysckija materyjały ŭ ŚMI, jakija telekanały tranślavali ŭ Kirhizstan. I rabiłasia heta zusim nie dziela zachavańnia pravoŭ čałavieka. Meta — asłabić krainu, destabilizavać sytuacyju ŭ joj.
Drakachrust: Volha, a Vy ŭ ciapierašnim kanflikcie pamiž Łukašenkam i Rasiejaj na čyim baku?
Karač: Ja na baku biełaruskaha naroda. I, na moj pohlad, biełaruskamu narodu zaraz vielmi vyhadna toje, što robić Rasieja. I tamu ja padtrymlivaju Rasieju.
Što čakaje nas pry Łukašenku? Ničoha dobraha. I ŭsie viedajuć, što budzie dalej. Budzie tolki horš, buduć uzmacniacca represii, i ŭ nas nia budzie nijakich instrumentaŭ dla ŭpłyvu. Što čakaje nas u sytuacyi, kali Rasieja pačynaje «mačyć» Łukašenku? Sytuacyja robicca niapeŭnaj, robicca «ciomnaj vadoj». Kali abirać pamiž «nie» i «moža być», ja vybiraju «moža być».
U častki biełaruskaha niezaležnaha hramadztva, jakoje zaraz havoryć pra padtrymku Łukašenki, raźviŭsia «stakholmski syndrom», kali achviara pačynaje lubić svajho kata i baicca, što sytuacyja źmienicca.
Jak možna havaryć pra padtrymku Łukašenki, kali była zabitaja Vieranika Čarkasava, kali źnik i, chutčej za ŭsio, byŭ zabity Źmicier Zavadzki, kali začyniena stolki hazet. Jak možna kazać, što heta — «najmienšaje zło»? A kali budzie najbolšaje — kali budzie zabita nie 2, a 50 žurnalistaŭ?
Ja razumieju, što sytuacyja nieadnaznačnaja, nielha skazać, što chtości — Łukašenka ci Rasieja — bieły i puchnaty. Tut vybar pamiž najhoršym i siarednim złom.
Pankaviec: Što da žurnalistaŭ, to dobra viadomy fakt: Rasieja zajmaje treciaje miesca ŭ śviecie pa kolkaści zabitych žurnalistaŭ. Pra što tut tady kazać?
Takoha stanovišča, jakciapier, my nia bačyli ŭ adnosinach pamiž Biełaruśsiu i Rasiejaj jašče nikoli. I heta moža dajści da kropki niezvarotu ŭ dačynieńniach pamiž krainami. I paśla hetaj kropki ŭ Łukašenki nie zastaniecca inšaha vybaru, akramia taho, kab pa svajoj voli ci nie pa svajoj voli drejfavać u bok Zachadu. A dla Zachadu svaboda ŚMI, adsutnaść palitviaźniaŭ zastajecca hałoŭnym. A Rasieja hetyja pytańni nie ŭźnimaje i ŭźnimać, chutčej za ŭsio, nia budzie.
Ja nia baču nijakich asablivych novych momantaŭ, jakija b prynios film «Chrosny baćka». Usio toje samaje my ŭžo bačyli ŭ stužcy «Dzikaje palavańnie» pra Źmitra Zavadzkaha, jakuju ORT pakazvała pierad vybarami 2001 hodu. Tam byli ŭsie tyja ž fakty, i pry hetym tady rasiejskija telekanały retranślavalisia na Biełaruś. Ale tady hetaja stužka nie dała nijakich vynikaŭ. Čamu vy dumajecie, što zaraz budzie inakš?
Karač: Na moj pohlad, reakcyja na «Chrosnaha baćku» ŭ Biełarusi ŭsio ž była davoli značnaj. Hetuju stužku pakazali tady, kali jaje treba było pakazać. Ja navat nia viedaju, dzie bolš zacikaŭlenuju reakcyju jana vyklikała — u Biełarusi ci ŭ Rasiei. Ludzi pačali heta abmiarkoŭvać, i heta vielmi dobra, heta vielmi stanoŭčy momant, jaki nam dała Rasieja. Rasieja, zrazumieła, nie zmaharka za biełaruskuju demakratyju. Ale chto skazaŭ, što Rasieju ci Ameryku pavinny turbavać biełaruskija prablemy?
Ja nia vieru, što Rasieja tut moža ŭtrymać uładu, navat kali sytuacyja tut źmienicca, i navat kali pryjdzie prarasiejski kandydat, u što ja, pa ščyraści, taksama nia vieru.
Vopyt z tym ža Łukašenkam pakazaŭ, što ŭ Maskvy ciapier karotkija ruki. A dla nas, biełarusaŭ, luboje chistańnie systemy ciapier dobra, i nia tak važna, chto pačynaje hetuju systemu chistać — Rasieja, ZŠA, Eŭraźviaz ci Handuras. Lubyja pieramieny siońnia — heta dobra. Kali pačynajucca źmieny, usio zaležyć ad biełarusaŭ — nakolki jany buduć aktyŭnymi, jak buduć pravodzić svaje idei i stratehii, nakolki palityki zdolnyja rastłumačyć narodu, čaho jany chočuć. Rasieja tut — nia Boh.
Pankaviec: Moža, heta niejki moj asabisty strach, ale pierad vačyma stajać karcinki z Kirhizstanu, dzie Rasieja dziejničała pa tym samym scenary, pa jakim dziejničaje ciapier u Biełarusi. Čym skončyłasia — my dobra bačyli: dziasiatkami zabitych, destabilizacyjaj sytuacyi ŭ krainie.
Drakachrust: I tamu vy addajacie pieravahu stabilnaści
Pankaviec: U dadzienaj sytuacyi — tak. Važna nia prosta pamianiać uładu, adzin z najbolš važnych krokaŭ — heta zachavańnie palityčnaj i ekanamičnaj stabilnaści pry pierachodzie ad aŭtarytaryzmu da demakratyi.
Kamientary