Natoŭpy ludziej źbirajucca la jahonaj rezidencyi.
Natoŭpy ludziej źbirajucca la rezidencyi Kadafi i vakoł aeraporta.
Dla realizacyi rezalucyi AAN nieabchodna spačatku budzie z dapamohaj avijaŭdaraŭ razburyć abaronnuju infrastrukturu armii Kadafi. Jaje, vierahodna, i pavinny, pa płanie livijskaha lidera, prykryvać «žyvyja ščyty». Raniej Kadafi nieadnarazova kazaŭ, što narod Livii hatovy pajści na śmierć, kab vyratavać jaho.
Vierahodna, spadziajecca jon, što krainy Zachadu nie pojduć na źniščeńnie infrastruktury vojska, kab paźbiehnuć vialikaj kolkaści achviar siarod cyvilnaha nasielnictva.
Raniej stała viadoma, što prezident Francyi Nikała Sarkazi, brytanski premjer Devid Kemieran i dziaržsakratar ZŠA Chiłary Klintan praviaduć u subotu dniom asobnuju sustreču za hadzinu da pačatku samitu dypłamataŭ, jaki budzie pryśviečany livijskaj prablemie.
Krynica va ŭradzie Francyi jašče ŭ subotu ranicaj zajaviła pra «nieabchodnaść dziejničać chutka» paśla źjavilisia paviedamleńnie ab pačatku šturmu vojskami Kadafi farposta apazicyi horada Bienhazi.
«Vidavočna, što treba dziejničać chutka», — skazała Reuters krynica. «U nas usio hatova, ale pavinna być pryniata palityčnaje rašeńnie», — adznačyła jana.
Mienavita Francyja pieršaj z krain Zachadu pryznała ŭrad paŭstancaŭ na ŭschodzie krainy lehitymnym.
Jak paviedamlaje
tym časam samaloty francuzskich VPS užo ŭ niebie nad Livijaj, piša "Bi-bi-si". Jany ablatajuć terytoryju z raźviedvalnymi metami.
Tym časam u Paryžy lidery 20 krainaŭ Jeŭropy i arabskaha śviet, a taksama i kiraŭnictva AAN, abmiarkoŭvajuć mahčymaść prymianieńnia siły suprać Kadafi.
Ciapier čytajuć
Jaje nie chacieli brać u muzyčnuju škołu, a ŭ 14 jana syhrała ŭ Karniehi-chole ŭ Ńju-Jorku. Biełaruskaja skrypačka — pra žyćcio ŭ Łondonie, zarobki i čym skrypka Stradyvary za 14 miljonaŭ jeŭra adroźnivajecca ad zvyčajnaj
Kamientary