Na aŭtarskuju hadzinu zorki internet-resursu «Russkij žurnał» i aŭtara knihi «Pucin. Jaho idealohija» Alaksieja Čadajeva ŭ Miensku pryjšli tolki dva naviedniki. Im jon i raskazaŭ sakrecik.
Jury Šaŭcoŭ zasłužyŭsia ŭ prezydenta.
Fota «BDH. Diełovaja hazieta»
Na CHIII Mienskuju mižnarodnuju vystavu-kirmaš «Knihi Biełarusi» pryjechała vielizarnaja rasiejskaja delehacyja. Rasiejskija vydaviectvy raźmiaścilisia ŭ šykoŭnym paviljonie, dzie prachodzili sustrečy ź piśmieńnikami i vydaŭcami.
«Rasiejski desant» pracavaŭ usie dni. Ładzilisia sustrečy z čytačami, kruhłyja stały. Prezentacyja knihi vykładčyka Eŭrapiejskaha humanitarnaha ŭniversytetu Jurja Šaŭcova «Abjadnanaja nacyja» z udziełam palitolaha Hleba Paŭłoŭskaha prajšła ŭ Pałacy Respubliki. Ale tam, dzie mierapryjemstvy ładzilisia bieź biełaruskich arhanizataraŭ, hledačoŭ było vobmal. Na sustreču z detektyŭščycaj Palinaj Daškavaj u kniharniu «Śvietač» pryjšli dziasiatak cikaŭnych, adzin ź jakich vielmi chacieŭ atrymać aŭtohraf piśmieńnicy na knizie Kartasara.
Na aŭtarskuju hadzinu zorki internet-resursu «Russkij žurnał» i aŭtara knihi «Pucin. Jaho idealohija» Alaksieja Čadajeva pryjšli tolki dva naviedniki. Vyjaviłasia, što paspalitych žycharoŭ krainy mała chvaluje idealohija Pucina, svaju b adužać. Dvoje naviednikaŭ bolš cikavilisia knihaj «Abjadnanaja nacyja» Šaŭcova, i Čadajeŭ zaznačyŭ, što viedaje adno: hetuju knihu pračytaŭ Łukašenka. «Prezydentu kniha spadabałasia, i jon paśla jaje pračytańnia zajaviŭ: «Usio daravać». Stała jasna, čamu na prezentacyju hetaj knihi addali «dziaržaŭnuju zalu» Pałacu Respubliki. Z hetaj małoj repliki — navat kali jana apakryfičnaja — možna šmat zrazumieć pra funkcyjanavańnie systemy ŭłady ŭ Biełarusi.
Nienašmat bolš było achvotnych sustrecca ź litkrytykam Natalaj Ivanovaj (namieśnica hałoŭnaha redaktara časopisu «Znamia»), prazaikami Leanidam Baradzinym (hał. redaktar «Moskvy»), Dzianisam Huckom (laŭreatam rasiejskaha «Bukiera»). Škada, bo heta była ci nie najbolš cikavaja sustreča. Amatary litaratury mahli pačuć imiony perspektyŭnych aŭtaraŭ — Zachar Prylepin, Źmicier Novikaŭ, Iryna Mamajeva, Maryja Kučerskaja. Litaraturnym adkryćciom byŭ nazvany Hierman Sadułajeŭ, jaki piša na miažy mastackaj litaratury i non-fikšn. «Heta reč pra čačenskuju vajnu, napisanaja znutry čačenskaj śviadomaści. Toje, čaho ŭ našaj litaratury jašče nie było», — kazała N.Ivanova.
Ad ekanomiki pierajšli na palityku. A.Archanhielski (kalumnist «Iźviestij») nachvalvaŭ Viktara Pialevina: «U jaho fantazija pracuje vielmi dobra. Lepš, čym u našych i vašych čekistaŭ, jakija ničoha lepšaha prydumać nia mohuć, jak zrabić adnatypnyja filmy z razryvam u dva tydni. Adzin — pra maskoŭski padkładny kamień, druhi — pra padkopy polskaj vyviedki».
Palityka była nia tolki ŭ razmovach. Na sustreču z rasiejskimi litaratarami ŭ Puškinskuju biblijateku nie puścili kiraŭnika Biełaruskaha PEN-centru Ŭładzimiera Niaklajeva. Rabotnikam biblijateki paviedamili z abłasnoj administracyi, što paet pryjdzie ładzić skandał. Niaklajeŭ kaža, što maje kopiju padobnaha lista ź Minadukacyi, dzie zabaraniajecca ładzić sustrečy ź siabrami Sajuzu biełaruskich piśmieńnikaŭ i rekamendujecca — ź siabrami aficyjnaha SPB.
Najbolš šmatludnaj vyjšła sustreča z detektyŭščycaj Alaksandraj Maryninaj. Napiaredadni vystavy ŭ interviju biełaruskamu vypusku «Kamsamołki» jana zajaviła, što nie ŭjaŭlaje prezydenta Biełarusi z mastackaj knižkaj u rukach, adrazu dadaŭšy: «Jamu niama kali». Z usich rasiejskich udzielnikaŭ vystavy jana była, badaj, adzinaja, chto nie pakazvaŭ usim svaim vyhladam, što pryjechaŭ vystupać u pravincyju.
Kamientary