Ułada55

Łukašenka: Z Kadafi, z Mubarakam možna było vieści dyjałoh i damaŭlacca

«Uładnym ludziam» chaciełasia b pieratvaryć uvieś śviet u zony svajho ŭpłyvu, zajaviŭ Alaksandr Łukašenka 19 červienia ŭ Minsku ŭ intervju vieniesuelskamu telekanału «Vieniesałana de Televiśjon».

«Vy vielmi pravilna skazali, što ŭ śviecie isnujuć peŭnyja zony ŭpłyvu ŭładnych ludziej, — skazaŭ jon, źviartajučysia da vieniesuelskaha žurnalista. — Skažam, Amieryki, Jeŭrapiejskaha sajuza zony ŭpłyvu. Ale jość i zony, na jakija jany nie ŭpłyvajuć, i im chaciełasia b hetyja zony pieratvaryć u zony svajho ŭpłyvu. Chaciełasia b, sapraŭdy, pieraviarnuć historyju, pierapisać historyju, zrabić tak, kab, naprykład, hetaja „arabskaja duha“ poŭnaściu była padkantrolnaja. I nie tolki siońnia padkantrolnaja była, ale i ŭ pierśpiektyvie».

Mienavita tamu, padkreśliŭ Łukašenka, «jany („uładnyja ludzi“) i pačali z hetych zon upłyvu i z zon, jakija vyklikali ŭ ich naściarožanaść u pierśpiektyvie».

«Byccam by, prosta atrymałasia ŭ Tunisie, Jehipcie. Bolš składana było ŭ Livii. Dalej u hetaj «arabskaj duzie» zony ŭpłyvu svaje. Vy, napeŭna, zaŭvažyli: Iardanii i inšych, Izraila nie kranuli. Pierakinulisia na Siryju. Raniej — Irak. Dalej — Iran.
Usio niaprosta składajecca: kiraŭnictva hetych krain navučyłasia supraciŭlacca, dyj suśvietnaja hramadskaść zrazumieła sutnaść płanaŭ. Nu, i niekatoryja sajuźniki tych, chto tam sprabuje pieraviarnuć krainy, ubačyŭšy, što adbyłosia ŭ Livii i ŭ Jehipcie, zrazumieli, što atrymałasia nie toje, čaho chacieli. Jany ŭbačyli, što z Kadafi, z Mubarakam možna było vieści dyjałoh i damaŭlacca. A z tymi, chto ciapier pryjšoŭ u hetych krainach da ŭłady, budzie ciažka nie prosta damaŭlacca, ale i razmaŭlać. Jak u nas kažuć, «za što zmahalisia, na toje i naparolisia», — ličyć kiraŭnik Biełarusi.

Pavodle jaho mierkavańnia, «vielmi ciažka skazać, čym skončycca bitva, jakaja siońnia idzie ŭ hetaj zonie, bahataj vuhlevadarodnaj syravinaj i resursami».

«Ale heta siońnia ciažka skazać. Zaŭtra hetyja narody ŭsio adno buduć niezaležnyja, i jany pieramohuć. Jany buduć kiravać svaimi krainami, a nie chtości zvonku. I hetyja zony ŭpłyvu, ich zony, pieratvoracca ŭ zony ŭpłyvu svaich dziaržaŭ. Heta praces abjektyŭny. Jaho navat zatarmazić nielha», — pierakanany Alaksandr Łukašenka.

Kamientary5

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim24

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim

Usie naviny →
Usie naviny

U Litvie chočuć stvaryć dronavuju zasłonu na miažy ź Biełaruśsiu1

«Patelefanujcie Pucinu»: Rute papiaredziŭ Kitaj, Indyju i Braziliju pra druhasnyja sankcyi3

U parku Čaluskincaŭ źjavicca «Vieža svabodnaha padzieńnia»2

Miadźviedzieŭ pra ŭltymatum Trampa: Rasii ŭsie roŭna8

«Adzin hladzieŭ telefon, druhi razmaŭlaŭ, a treci ŭ baku naziraŭ». Jak ciapier pravodziać dopyty na miažy Biełarusi ź ES18

Trampa spytali, ci jon usio jašče ličyć NATA sastarełaj arhanizacyjaj

Pakalečanaja ŭ Dubai ŭkrainskaja madel pačała havaryć34

«Napramak suśvietnaha ŭzroŭniu». Kurort u Paŭnočnaj Karei budavali, kab adkryć KNDR śvietu, ale pakul i rasijanie nie chočuć jechać8

BMW sutyknułasia ź ZIŁ. Dva čałavieki zahinuli ŭ DTZ u Žytkavickim rajonie

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim24

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić