Archiŭ

Siarhiej Paŭłoŭski. Terra incognita

№ 31 (152), 15 listapada 1999 h.


 

Terra incognita

 

Ukraina — vialikaja paŭdniovaja susiedka i vialikaja zahadka. Zusim niačasta my zhadvajem pra jaje. Padobna jak ź Litvoj i Łatvijaj — na poŭnačy. Byccam eŭrapiejskija kulturnyja płyni prachodziać paŭz nas tolki haryzantalna — to na zachad, u Polšču i z Polščy, to na ŭschod — u Rasieju i z Rasiei. Naša vertykalnaja supolnaść byccam i nie isnuje. Možna lišni raz zasmucicca z paralušu biełaruskaje voli.

Samaje mocnaje ŭražańnie ad Ukrainy apošnich hadoŭ — toje, što jana apiaredziła nas u nabližeńni da ahulnych cyvilizacyjnych standartaŭ i da Eŭropy. Zdajecca, postup dajecca joj składana, ale ŭsio ž lahčej, čym nam.

Maštab ukrainskaje śviedamaści i kultury ŭ nas zaŭsiody ŭsprymaŭsia jak roŭny biełaruskamu. Choć Ukraina ŭ piać razoŭ bolšaja za Biełaruś i našaja roŭnaść — heta palityka Maskvy, dla jakoj i Biełaruś, i Ŭkraina — mienšyja siostry abo dźvie padčarki. Niama sumnievu, što pry najlepšym źbiehu abstavinaŭ my ŭbačym va Ŭkrainie dziaržavu maštabu Francyi, bo mienavita taki jejny patencyjał.

Ukraina zaŭsiody vykazvała bolej cikavaści da Biełarusi, čym naadvarot — Biełaruś da Ŭkrainy. Navat siońniašnija ŭkrainskija prezydenckija vybary majuć u Biełarusi nia bolšy rozhałas i vyklikajuć nia bolšuju cikavaść, čym vybary ŭ Arhientynie abo sytuacyja ŭ Pakistanie. Prynamsi, pišuć u nas pra toje hetak sama adstaroniena, nie adčuvajučy, što na poŭdni vyrašajecca niešta žyćciova važnaje i dla nas.

Usie našyja viedy pra Ŭkrainu my atrymlivajem jak praviła z rasiejskich krynicaŭ. Lišnie kazać, što rasiejskija piśmieńniki, navukoŭcy, žurnalisty zusim nia majuć na mecie vyśviatlać, u čym našaja rodnaść. Hetym mohuć zajmacca tolki biełarusy i ŭkraincy sami, nadzielenyja samastojnaj volaju. Pakazalna i toje, što našu z ukraincami rodnaść nichto nia toje što nie raździmaje, jak heta adbyvajecca ŭ vypadku z rasiejcami, ale j nie daśleduje.

Vysnovy z usiaho skazanaha mała suciešnyja. Ukrainy, pa vialikim rachunku, u žyćci biełaruskaje nacyi nie isnuje. Dyj hetyja tezisy nahadvajuć koŭzańnie pa caliku. Vyhladaje, što jakraz Ukraina chutčej dahukajecca Biełarusi, a nie naadvarot. Bolšaja musić vyciahvać mienšuju z bahny. Zrešty, tak i było spradvieku. Dakładniej, z časoŭ stanaŭleńnia nacianalnaje idei ŭ minułym stahodździ. Mienavita ŭ nas raskidalisia ŭkrainskija abo rusinskija hazetki dla sialanaŭ. Mienavita va Ŭkrainie lekavaŭsia ad ranaŭ paŭstaniec Bahuševič. I kali spadarynia Łanskaja ŭ 80-ja hady XIX st. vydała svoj raman-vykryćcio pra akupacyju Biełarusi pad vymoŭnaju nazvaj «Obrusitieli», dyk užo praz dva hady hety tvor byŭ rastyražavany pa-ŭkrainsku. Pa-biełarusku jaho niama i dahetul.

Padvodziačy rysu, ja znachodžu adzinaje aznačeńnie, jakoje adroźnivaje ŭkraincaŭ ad inšych našych susiedziaŭ u dačynieńniach z nami — heta adsutnaść karyślivych matyvaŭ. Za ŭsie časy Ŭkraina na nas nie zbahacieła i Ŭkraina nas razumieła. A ci šmat nam dała jana ŭ paraŭnańni ź inšymi — my nie ličyli.

Siarhiej Paŭłoŭski


Kamientary

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Pienzie prajšli masavyja abłavy na mužčyn, jakija nie stali na vajskovy ŭlik11

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić