Pieršaje nabaženstva ŭ novaj biełaruskaj hreka-katalickaj parafii ŭ Belhii adbyłosia 1 červienia. U Antverpen na słužbu, jakuju adpraviŭ nastajaciel biełaruskaj misii Ŭvaskrasieńnia Chrystovaha ajciec Jan Majsiejčyk, sabrałasia bolš za paŭsotni viernikaŭ z usich kutkoŭ Flandryi, a taksama ź inšych staron Eŭropy.
Naviedaŭ nabaženstva j apostalski vizytatar dla biełarusaŭ zamiežža ajciec Alaksandar Nadsan, dziakujučy kuratarstvu jakoha ŭźnikła ŭnijackaja hramada.
Hreka-katalicki prychod paŭstaŭ na inicyjatyvu samich viernikaŭ-biełarusaŭ, jakija žyvuć u krainie. A ich tam kala sotni čałaviek, jakija žyvuć nia tolki ŭ Antverpenie, ale j u inšych haradoch Flandryi dy Valonii. Liturhii časova adbyvajucca ŭ miascovym ryma-katalickim kaściole. Adnak unijackaja supołka maje spadzieŭ, što ź ciaham času chram moža być całkam pieradadzieny joj — aby vierniki naviedvali słužby.
AŠ
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary