Manaloh babuli skončyŭsia słovami pra toje, što mnie, 15-hadovaj dziaŭčynie, rana jašče leźci ŭ palityku. Ale jakaja palityka ŭ tym, što čałaviek choča razmaŭlać na svajoj rodnaj movie?
Mianie mocna pakryŭdzili. Jość rečy, jakija, što vostry nož, pałasujuć serca čałavieka, a pa sabie pakidajuć rubiec nazaŭsiody.
Adbyłosia heta pry kancy lipienia ŭ Salihorsku. Ja pajechała ŭ hości da babuli ź dziadulem. Źbirałasia nadoŭha, vyjšła naadvarot. Siadzieli niejak my za harbatkaj, razmaŭlali. Doŭha siadzieli, i razmova zakranuła temu biełaruskaj movy.
Svajaki zakranuli strašennyja rečy: što biełaruskaja mova, na jakoj razmaŭlajuć adstałyja kałhaśniki, ciapier nikomu nia treba, jana amal pamierła, biełaruskaj kultury ŭvohule nie zastałosia. «Jak nie zastałosia?» — piarečyła ja. Manaloh babuli skončyŭsia słovami pra toje, što mnie, 15-hadovaj dziaŭčynie, rana jašče leźci ŭ palityku. Ale jakaja palityka ŭ tym, što čałaviek choča razmaŭlać na svajoj rodnaj movie? Na što ja pačuła jašče bolš strašenny skaz pra toje, što dla nas, biełaruskamoŭnych, robicca ŭsio: i klasy biełaruskija ŭ škołkach stvarajucca, i ŭ kramie nas absłuhoŭvajuć, i pracavać dajuć. Kazałasia heta tak, byccam biełarusy pryjšli na čužuju terytoryju i pačali tam niešta prasić, na što zusim pravoŭ nia majuć. Praz dva dni ja źjechała dachaty.
Paśla referendumu-1995 Biełaruś stała byccam dvuchtvaraja ci, lepš skazać, dźviuchhałovaja, dzie pieršaja hałava razmaŭlaje narmalna, druhaja pa-rasiejsku. I hetaja druhaja hałava pačynaje tak pastupova-pastupova źjadać pieršuju. Rusifikacyja zachlistvaje Radzimu. Tak chutka my zrabilisia, jak Rasieja.
A pišu ja, kab padziakavać «Našaj Nivie» za toje, što jana jość. Pakul nas šmat, značycca, nie pamierła jašče biełaruskaja mova.
Kamientary