Maskoŭskija eksperty zaznačajuć, što ŭ vypadku anšlusu Rasieja atrymaje tut kali nie Čačeniju, dyk sama mała Olster. Piša Alaksandar Kłaskoŭski.
Maskoŭskija eksperty zaznačajuć, što ŭ vypadku anšlusu Rasieja atrymaje tut kali nie Čačeniju, dyk sama mała Olster. Piša Alaksandar Kłaskoŭski.
Ajčynnaja prapahanda skroź ćvierdzić pra infarmacyjnuju vajnu, raźviazanuju Zachadam. I saramliva paźbiahaje hetaha aznačeńnia, kali havorka jdzie pra dziejańni Maskvy. Miž tym siońnia rasiejskija medyi spaborničajuć u dokazach, što biełaruskaj niezaležnaści chutka kapiec. Heta psychalahičny cisk nie tolki na aficyjny Miensk, ale j na ŭsiu našu hramadu.
Abyšli ŭvahaj biełaruskija dziaržaŭnyja ŚMI i dziŭnaje telefanavańnie Pucina Łukašenku 4 červienia. Niaŭžo sapraŭdy, jak ćvierdzić presavaja słužba Kramla, raptam – u niadzielu! –zaharełasia abmierkavać padrychtoŭku da samitaŭ EŭrazES i ADKB? A moža, rasiejski kiraŭnik naŭprost skazaŭ toje, što pakrysie "źlivaje" "Kommiersant'"? Va ŭsiakim razie, jahony hałoŭny redaktar u interviju "BiełHazietie" biez ekivokaŭ i nie biaz honaru zajaviŭ: naša krynica ŭ Kramli – heta Pucin!
Darečy, jość jak minimum adna adroznaść miž ichnim dy našym aŭtarytaryzmam. U nas niemahčyma ŭjavić, kab chvost kruciŭ sabakam. Maskoŭskija ž eksperty ŭsurjoz spračajucca pra stupień samastojnaści tamtejšaha prezydenta. Niekatoryja zmročna žartujuć: a tavaryša Pucina, ułasna kažučy, nichto nadta j nie pytaje, ci chočacca jamu jści na treci termin!
Hałoŭnaje, što heta patrebna siłavomu kłanu, što prysmaktaŭsia da naftavych i hazavych trubaŭ. Hetyja ludzi, maŭlaŭ, naŭmysna viaduć spravu da chałodnaje vajny z Zachadam. Inačaj kažučy, treba nastolki pasvaryć Pucina z astatnimi siabrami "vialikaj vosiemki", kab kramloŭskamu kiraŭniku stała da lichtara, što jany tam viaknuć pra jahony treci termin.
Abo, naprykład, pra inkarparacyju Biełarusi...
Takim čynam, hetaje pytańnie zaležyć nia tolki ad tryvałaści abarončych redutaŭ Mienska, ale i ad baraćby buldohaŭ pad dyvanom u Maskvie.
Ciapier ahladalniki hadajuć, ci pryjedzie Pucin u Biełaruś, jak anansavałasia, na vialikija maneŭry "Ščyt Sajuzu – 2006" u apošniaj dekadzie červienia. Na dumku mienskaha palitolaha Andreja Fiodarava, adsutnaść rasiejskaha lidera stanie prykmietaj surjoznych roznahałośsiaŭ ź biełaruskim kaleham. Zrešty, iranična dadaje Fiodaraŭ, "prysutnaść nia stanie dokazam advarotnaha, bo dziela ŭlubionych vajskovych zabavak možna vytryvać i nie takoje".
Darečy, u maneŭrach majuć udzielničać i rasiejskija "MiHi". A Pucin, kali pamiatajecie, prylataŭ na bajavym samalocie navat u Čačeniju. Ujaŭlajecie hetym razam šapki rasiejskich hazetaŭ: "Źniščalnik Pucina nad Biełaruśsiu".
Zrešty, ćviarozyja maskoŭskija eksperty zmročna zaznačajuć, što ŭ vypadku anšlusu Rasieja atrymaje tut kali nie analah Čačenii, dyk analah Olsteru dakładna.
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary