Internet i ŚMI77

Biełaruski žurnalist zrabiŭ prapanovu dziaŭčynie prosta padčas prezientacyi svajoj knihi. Na joj prysutničali 200 čałaviek

Hrodzienski žurnalist, siabra Biełaruskaj asacyjacyi žurnalistaŭ Rusłan Kulevič prezientavaŭ hramadskaści svaju novuju knihu «Historyi z hrodzienskich vulic». Jana źmiaščaje ŭspaminy haradziencaŭ stałaha ŭzrostu pra pieradvajenny čas i pačatak Druhoj suśvietnaj vajny (1939-1940 hady), u knizie šmat fotazdymkaŭ ź siamiejnych archivaŭ, paviedamlaje baj.by

Na sustreču 16 studzienia ŭ Centr haradskoha žyćcia pryjšli kala dźviuchsot haradziencaŭ. Heta byli ludzi roznych pakaleńniaŭ, u tym liku suaŭtary žurnalista — niekatorym ź ich ciapier pa 80-90 hadoŭ.

— Vystupaŭ ja, vystupali hieroi knihi. Škaduju tolki, što my nie dazvanilisia da adnaho z hierojaŭ z Polščy, jon vielmi chacieŭ vystupić anłajn. Na maju dumku, jość vialiki popyt na historyju Hrodna, popyt na knihu jość, — havoryć Rusłan Kulevič.

Kulevič abiacaje, što ŭ knihi budzie praciah. Jon płanuje dalej źbirać uspaminy, budzie pierachodzić «na novy ŭzrovień» — 30-50-ja hady XX stahodździa. Žurnalist raspačaŭ pracu nad knihaj pra hrodziencaŭ, jakija vymušanyja byli źjechać da vajny ci paśla — heta ŭ asnoŭnym habrei. «Ich naščadki zaraz pryjazdžajuć u Hrodna i raspaviadajuć roznyja historyi, pakazvajuć damy, dzie žyli ich prodki», — kaža Rusłan Kulevič.

Pavodle hałoŭnaha redaktara Hrodna.life Alaksieja Šoty, jaki byŭ redaktaram knihi Kuleviča, dla hierojaŭ hałoŭnym było — uvaha, i vialikaja praca Rusłana nie tolki ŭ tym, što jon źbiraje ŭspaminy, ale i vyvodzić na publiku hetych ludziej.

«Im u svaje dzievianosta hod vielmi pryjemna, što chtości cikavicca ich maładościu, žyćciom i choča parazmaŭlać. Prezientacyja napeŭna nie apošniaja. Pieršuju knihu my pradstaŭlali i va Univiersitecie załatoha vieku, i ŭ Sajuzie palakaŭ, byli jašče asobnyja prezientacyi. Vydańnie karystałasia pośpiecham u čytačoŭ. Ja miarkuju, hetaja kniha taksama ciaham zimy-viasny budzie prezientavacca hramadskaści niekalki razoŭ. Ja vielmi zadavoleny siońniašniaj imprezaj — vielmi ciopłaja, siabroŭskaja atmaśfiera», — zaznačyŭ Alaksiej Šota.

Naprykancy sustrečy Rusłan Kulevič zrabiŭ prapanovu svajoj dziaŭčynie. Taćciana adkazała «Tak», a prysutnyja vitali hetuju scenu apładysmientami. 

Pieršaja kniha Rusłana Kuleviča «Horad adzin, uspaminy roznyja» vyjšła ŭ 2019 hodzie, jaje prezientacyja adbyłasia ŭ Hrodnie roŭna hod tamu.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Biełaruska ŭładkavałasia ŭ kandytarskuju kramu. Ale vyśvietliłasia, što za naviedvańnie tualeta joj treba płacić1

Biełaruska ŭładkavałasia ŭ kandytarskuju kramu. Ale vyśvietliłasia, što za naviedvańnie tualeta joj treba płacić

Usie naviny →
Usie naviny

Žančyna kinuła kacianiat u pieranoskach na śpiakocie kala handlovaha centra ŭ Minsku4

U čaćvier moža być +40, a sinoptyki vypisali adrazu dva ŭzroŭni niebiaśpieki: čyrvony i aranžavy2

U Mahilovie mužčyna razhramiŭ kafe praź pieśniu Hazmanava20

Što na mohiłkach pavinny prybirać kamunalniki, a što svajaki5

U minskim hramadskim transparcie adklučyli knopki adkryćcia dźviarej6

Heta bolš padobna na zaharadny dom. Jak vyhladaje kvatera na 200 kvadrataŭ z terasaj u ŽK kala Dana Mall1

Jeŭrapiejskija krainy raskryli sietku, jakaja viarbuje padletkaŭ-kileraŭ1

Na svabodu vyjšaŭ asudžany pa spravie kanała «Armija z narodam» Siarhiej Jaraševič, muž Antaniny Kanavałavaj

Virtualnyja numary ŭ abjavach. Abarona ad machlaroŭ ci dapamoha dla pierakupaŭ?

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruska ŭładkavałasia ŭ kandytarskuju kramu. Ale vyśvietliłasia, što za naviedvańnie tualeta joj treba płacić1

Biełaruska ŭładkavałasia ŭ kandytarskuju kramu. Ale vyśvietliłasia, što za naviedvańnie tualeta joj treba płacić

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić