Ułada

«Ludzi nie chočuć, kab rašeńni za ich prymalisia za miažoj». Pasoł ZŠA prakamientavała sproby Makieja naładzić dyjałoh

Jak u ZŠA ŭsprymajuć prapanovy biełaruskich uładaŭ naładzić dyjałoh? Ci stała takich sihnałaŭ bolš? U abmien na što Zachad hatovy asłabić sankcyi? Na hetyja i inšyja pytańni adkazała ambasadarka ZŠA, jakaja zajmajecca Biełaruśsiu, Džuli Fišer.

Niadaŭna šyroka abmiarkoŭvaŭsia list ministra zamiežnych spraŭ Uładzimira Makieja ŭ ES z prapanovaj naładzić adnosiny miž krainami. Što ZŠA dumaje nakont takich sihnałaŭ, ci hatovyja jany havaryć z Łukašenkam i Makiejem i kali tak, to pry jakich umovach?

«Hety list pakazvaje, što Minsk razumieje, što jon ciarpić ad izalacyi, jakuju stvaryŭ Łukašenka. Pytańnie pieramoŭ z režymam važnaje. I Złučanyja Štaty vyrazna kazali pra toje, što treba, kab raźviarnuć našy adnosiny, kab my asłabili sankcyi i jakija kroki treba zrabić.

Heta vyzvaleńnie palitviaźniaŭ jak pieršy krok. Druhi — asensavany dyjałoh ź biełaruskim narodam, jaki pryviadzie da novych vybaraŭ pad mižnarodnym nahladam. Taksama važnaje patrabavańnie — spynieńnie padtrymki vajny Rasii va Ukrainie.

Biełaruś praciahvaje trymać pasolstva ŭ Vašynhtonie, ale pytańnie, buduć tyja, chto prymaje rašeńni ŭ Biełarusi, sapraŭdy chacieć dyjałohu ci nie», — adkazała ambasadarka padčas pres-kanferencyi ź biełaruskimi žurnalistami.

Ambasadarka ZŠA Džuli Fišer. Fota: intellinews.com

Ci stała bolš sihnałaŭ z prośbaj naładzić adnosiny? Džuli Fišer kaža, što składana akreślić tendencyju, bo listy iduć nie da adnaho čałavieka ci ŭ adnu stalicu. 

«Ale vyrazna bačna, što ŭ Minsku MZS važnuju rolu adyhryvaŭ u tym, kab abmiežavać mahčymaść [zamiežnych] dypłamataŭ pracavać u Biełarusi, jany vyhnali mnohich i nadzvyčaj varoža pastavilisia da svaich abaviazkaŭ pa Vienskaj kanviencyi. I budzie vielmi składana luboj zachodniaj stalicy ŭspryniać heta jak surjoznuju sprobu, bo Biełaruś nastolki daloka adyšła ad svaich mižnarodnych abaviazkaŭ. Biełaruś praciahvaje padtrymlivać dypłamatyčnyja stasunki z zachodnimi krainami ŭ bolšaści vypadkaŭ, ale jany vielmi słabyja praź dziejańni ŭładaŭ u Biełarusi».

Ambasadarka prakamientavała taksama pytańnie pra toje, ci hatovyja byli b ułady ZŠA pryznać urad u vyhnańni, kali b Śviatłana Cichanoŭskaja, Pavieł Łatuška i inšyja pradstaŭniki demsiłaŭ jaho stvaryli.

«My pracavali ščylna z našymi partniorami ŭ Jeŭropie. My akazali padtrymku Śviatłanie Cichanoŭskaj, jak lidaru biełaruskaha demakratyčnaha ruchu, i budziem praciahvać heta rabić. Takuju ž patrymku jana atrymlivała ŭ stalicach Jeŭropy, pakolki jaje pazicyi pryznajuć, pryznajuć, što vybary byli sfalsifikavanyja, što jana atrymała šmat padtrymki padčas vybaraŭ.

Pytańnie, jak demakratyčnyja siły buduć pracavać razam, jak jany siabie pastaviać u śviecie represij, jak vykarystajuć hety momant u Biełarusi. Heta pytańnie, jakoje musiać rašać jany, i heta ich rašeńnie, jak arhanizavać hetuju pracu.

My budziem praciahvać pracavać z usimi demakratyčnymi siłami, asabliva sa spadaryniaj Cichanoŭskaj, kab pakazać padtrymku ZŠA narodu Biełarusi».

Džuli Fišer taksama zaŭvažyła, što ZŠA adroźnivaje režym u Minsku, jaki padtrymlivaje vajnu, i narod Biełarusi, jaki supraćstaić hetaj vajny.

«Ja chaču padkreślić śmiełaść tych, chto ŭ Biełarusi publična vykazvaje niazhodu z vajnoj, viedajučy, što jany mohuć być aryštavanyja. Dla hetaha patrebnaja vialikaja śmiełaść, kab stać za spraviadlivuju spravu ŭ takim asiarodździ. I heta adna z tych rečaŭ, jakuju Pucin i Łukašenka nie praličyli.

Biełaruski demakratyčny ruch atrymaŭ novaje dychańnie, bo narod Biełarusi fundamientalna suprać uvarvańnia ŭ susiednija krainy, i ludzi bačać, što zmahajucca razam z narodam Ukrainy za svaju dziaržaŭnaść i suvierenitet», — vykazałasia jana.

«Vyrazna vidać, što biełaruski narod u svajoj bolšaści — praciŭnik hetaj vajny. Jon nie choča, kab biełaruskija sałdaty vajavali va Ukrainie, jon nie choča, kab ruskija sałdaty ŭryvalisia va Ukrainu ź Biełarusi i nie choča, kab ruskija sałdaty zastavalisia ŭ Biełarusi. Ludzi nie chočuć, kab rašeńni za ich prymalisia za miažoj», — dadała Džulija Fišer.

ZŠA, pa jaje słovach, pa-raniejšamu źviartaje ŭvahu na situacyju ŭ Biełarusi, adsočvaje parušeńnie pravoŭ čałavieka ŭ našaj krainie.

Kamientary

Apakalipsis u paniadziełak. Siońnia ŭ Biełarusi navalnicy, mocnyja zalevy i hrad

Apakalipsis u paniadziełak. Siońnia ŭ Biełarusi navalnicy, mocnyja zalevy i hrad

Usie naviny →
Usie naviny

Teniska z adchinutym kaŭniarom — letni trend u Amierycy i Jeŭropie2

«Ja ŭpieršyniu sutyknułasia z takoj surjoznaj traŭmaj». Sabalenka moža źniacca z Uimbłdona2

Chłopiec u Kobrynskim rajonie skoknuŭ z tarzanki — i nie vynyrnuŭ

PA ABSIE pryznała dziejańni RF hienacydam ukrainskaha naroda4

Na nastupnym tydni nadvorje źmienicca. Čaho čakać?

Hajdukievič paabiacaŭ zrabić u domie Pavuka ŭ Akciabrskim hramadskuju pryjomnuju svajoj partyi16

Čym siońnia zajmajucca niekali viadomyja hieroi ŽŽ? Spojler: mnohija tak i nie zakinuli błohierstva5

Hiermanija ŭ 1/4 finału. Ale dla niemcaŭ usio tolki pačynajecca2

Pucin sprabuje pieradać chusitam balistyčnyja i kryłatyja rakiety — amierykanskaja vyviedka3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Apakalipsis u paniadziełak. Siońnia ŭ Biełarusi navalnicy, mocnyja zalevy i hrad

Apakalipsis u paniadziełak. Siońnia ŭ Biełarusi navalnicy, mocnyja zalevy i hrad

Hałoŭnaje
Usie naviny →