Śviet88

Siem pradkazańniaŭ na 2024 hod z 1924 hoda

Bild sabraŭ śviedčańni taho, jak ludzi ŭ 1924 hodzie ŭjaŭlali śviet praz 100 hadoŭ. Voś siem pradkazańniaŭ — pryčym niekatoryja ź ich na ździŭleńnie supali z realnaściu.

Prezident ZŠA Kałvin Kulidž padpisvaje biejsbolny miač dla pitčara Zały słavy Uołtera Džonsana na vačach u inšych sienataraŭ u 1924 hodzie. Fota: Library of Congress via AP 

Paleantołah Edvard Fiorłonh z Kalifarnijskaha ŭniviersiteta šakiravaŭ usich svajoj idejaj ab tym, što da 2024 hoda koni zastanucca biez spravy. U svaim artykule ŭ haziecie Kansas City Post jon vykazaŭ mierkavańnie, što traktary i aŭtamabili zmohuć poŭnaściu zamianić ich u sielskaj haspadarcy, a koni buduć sustrakacca pieravažna ŭ zaaparkach.

Brytanski palityk Kinhśli Vud na zvanaj viačery ŭ 1924 hodzie zajaviŭ, što ŭ 2024 hodzie ludzi buduć žyć u siarednim nie mienš za 100 hadoŭ, a ŭ 75 hadoŭ jany buduć ličycca adnosna maładymi.

Inžynier Arčybald Łou jašče 100 hadoŭ tamu ŭ svajoj knizie «Biazdrotavyja mahčymaści» vykazaŭ zdahadku, što ŭ 2024 hodzie asnoŭnaja masa ludziej budzie pracavać z domu. «My zmožam vieści mnostva roznych vidaŭ biznesu, jakija raniej patrabavali fizičnaj prysutnaści», — pisaŭ jon.

Šviedski architektar Ben Bjorksan pradbačyŭ raźvićcio aŭtamabilebudavańnia i sprahnazavaŭ źjaŭleńnie ŭ vialikich haradach trochjarusnaj šašy i kanviejernych stužak, jakija pavinny byli zamianić tratuary.

Aŭtar haziety Olderman Newton sto hadoŭ tamu maryŭ pra toje, što ŭ 2024 hodzie dzieci buduć nasić aźbiestavyja kaściumy, jakija nie daviadziecca prać, a na ŭrokach anhlijskaj movy buduć słuchać pjesy Šekśpira, zapisanyja na hramafonnuju płaścinku.

Ńju-jorkski mahnat Džozef Dej sto hadoŭ tamu ličyŭ, što ŭ 2024 hodzie ŭsie buduć kožny dzień dabiracca na pracu z dapamohaj dyryžablaŭ i samalotaŭ.

Halivudski režysior Devid Hryfit kazaŭ u 1924 hodzie, što dziakujučy kino ludzi daviedajucca značna bolš pra inšyja kultury i im bolš nie treba budzie bajacca nieznajomcaŭ — tak filmy, na jaho dumku, pavinny byli skončyć z usimi vojnami.

Kamientary8

  • A voś i russkij mir sa svaim zvarotnym karha-kultam
    04.01.2024
    Zilbierhuś, cyvilizavanyja nacyi daŭno nie vajujuć pamiž saboj. Heta vašyja ŭbohija adnamircy dahetul kidajucca na susiedziaŭ.  
  • Antyp
    04.01.2024
    Niezaležna ad panaŭleńniaŭ technałohij u rešcie rešt , jak napisana ŭ knizie Eklezijasta, "što było, toje i budzie...i niama ničoha novašha pad soncam". 
  • maleńkaja architektarka ciemry
    04.01.2024
    supali z realnaściu prahnozy (nie pradkazańni)) navukoŭca, inžyniera, architektara i trochi aŭtara haziety) i heta nijakaje nie dziva. prosta hetyja ludzi vałodajuć analityčnym składam rozumu i trochi dumajuć pra čałaviectva, a nie tolki pra lubimaha siabie, jak palityk i mahnat

Ciapier čytajuć

U Biełarusi maroz — čynoŭniki dastali svaje šapki ŠMAT FOTA18

U Biełarusi maroz — čynoŭniki dastali svaje šapki ŠMAT FOTA

Usie naviny →
Usie naviny

Zianona Paźniaka i jaho «Volnuju Biełaruś» pryznali ekstremisckim farmavańniem20

U hetym słovie amal usie robiać pamyłku. Zapomnicie, jak pravilna8

U kamandzie Trampa vystupajuć za adjezd Zialenskaha ŭ Francyju — New York Post31

Mužčyna raspyliŭ piarcovy bałončyk u aŭtamabil siamiejnaj pary1

Pamierła viadomaja ŭ 1990-ch prapahandystka Nina Čajka8

Stała viadoma, chto ŭznačaliŭ minski AMAP zamiest Bałaby. Heta skandalny hieroj telefonnych źlivaŭ12

U Biełarusi i polus choładu źmiaściŭsia, i tempieraturny antyrekord nie byŭ pierabity1

U Minsku sudziać žurnalista Ihara Iljaša — muža palitźniavolenaj Kaciaryny Andrejevaj1

Dziaržsakratar ZŠA zajaviŭ, što Tramp «vielmi zasmučany praź Zialenskaha»15

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Biełarusi maroz — čynoŭniki dastali svaje šapki ŠMAT FOTA18

U Biełarusi maroz — čynoŭniki dastali svaje šapki ŠMAT FOTA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić