«Narodnaja vola» apublikavała adkryty list byłoha kiraŭnika dziaržavy Stanisłava Šuškieviča z patrabavańniem adnavić spraviadlivaść.
Hazeta «Narodnaja vola» apublikavała adkryty listčlen-kara Nacyjanalnaj akademii navuk i byłoha kiraŭnika dziaržavy Stanisłava Šuškieviča da prem'jer-ministra Biełarusi Sidorskaha, staršyni savieta respubliki Rubinava, staršyni pałaty pradstaŭnikoŭ Andrejčanki, kiraŭnika Administracyi prezidenta Makieja, staršyni Vyšejšaha Haspadarčaha suda Biełarusi Kamiankova z patrabavańniem adnavić spraviadlivaść.
Adkryty list
Prem'
Staršyni Savieta Respubliki Nacyjanalnaha schodu RB
Staršyni Pałaty pradstaŭnikoŭ Nacyjanalnaha schodu RB
Kiraŭniku Administracyi Prezidenta Respubliki Biełaruś
Staršyni Vyšejšaha Haspadarčaha suda Respubliki Biełaruś
Hramadzianin, jaki maje padstavy mierkavać, što jaho pravy parušanyja, nie moža ŭ sučasnaj Biełarusi źviarnucca ŭ Kanstytucyjny sud. U adpaviednaści ź dziejučym zakanadaŭstvam heta možna zrabić tolki praz adnu z ustanovaŭ, jakija ŭznačalvajucca vami. Tamu ja i źviartajusia mienavita da vas — kiraŭnikoŭ usich hetych dziaržaŭnych ustanovaŭ.
Sutnaść spravy.
Viarchoŭny Saviet RB
9 vieraśnia 1997 byŭ padpisany dekret № 16 ab «uparadkavańni piensijaŭ za asablivyja zasłuhi pierad biełaruskim narodam». Pavodle jakoha vysokija piensii paćvierdžanyja byłym vyšejšym funkcyjanieram CK KPB Sakałovu, Palakovu, Dziemiancieju, inšym byłym staršyniam Viarchoŭnaha Savieta (ci jaho Prezidyuma) i mnie byli pryznačanyja tak zvanyja piensii ŭ 3200 rubloŭ u miesiac. Praŭda, z takoj mizernaj piensijaj zastaŭsia ja adzin — M. Hryb atrymlivaje bolš vysokuju — vajennuju, S. Šarecki vyjechaŭ u zamiežža, a H. Tarazievič pamior bieź piensii.
Mienavita takuju piensiju «za asablivyja zasłuhi pierad biełaruskim narodam» — 3200 rubloŭ u miesiac (mienš za 1 jeŭra) ja siońnia i atrymlivaju.
Vidavočna, što dekret, kali jon adpaviadaje Kanstytucyi, nie moža pieratvarać piensiju ŭ naśmiešku, zrabić jaje mienš za minimalnuju sacyjalnuju piensiju. Ale, paŭtaraju, pavodle našych zakonaŭ ja sam nie mahu źviarnucca ŭ Kanstytucyjny sud, kab sud heta paćvierdziŭ. Tamu, u adpaviednaści z artykułam 116 Kanstytucyi RB, ja prašu Vas źviarnucca ŭ Kanstytucyjny sud, kab jon vyznačyŭ, nakolki adpaviadaje Kanstytucyi RB dekret prezidenta № 16 ad 9 vieraśnia 1997 hoda, zhodna ź jakim maja piensija pieratvoranaja ŭ naśmiešku i hańbić nia tolki taho, chto jaje pryznačyŭ svaim dekretam, ale i ŭsie dziaržaŭnyja instytuty, jakija majuć dačynieńnie da sacyjalnaha zabieśpiačeńnia.
Stanisłaŭ Šuškievič, doktar navuk, prafiesar,
-
U čym roźnica pamiž Trampam u Iranie i Pucinym va Ukrainie
-
Režym Łukašenki časova stanie mienš ahresiŭnym da susiedziaŭ, ale stratehična budzie imknucca da avałodańnia atamnaj zbrojaj
-
«Znajšli krajniaha», a «pastaviać sałdafona jakoha-niebudź». U sacsietkach adreahavali na zvalnieńnie kiraŭnika «Minsktransa»
Kamientary