Vajna22

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni

«Dva dni jak cełaje žyćcio», — zaŭvažaje minčanin Siarhiej Hryšačoŭ, jaki prajšoŭ praz turmy ŭ Biełarusi i Jeŭropie. A kantrakt ź Minabarony RF padpisaŭ u rasijskaj turmie, kudy trapiŭ pa abvinavačańni ŭ zabojstvie. Ciapier, užo va ŭkrainskim pałonie, u intervju Belpol mužčyna pryznacca, što dla Łukašenki jon «nie taki kaštoŭny kadr dla abmienu».

Siarhiej Hryšačoŭ. Skryn videa: osbbelpol / YouTube

Siarhiej Hryšačoŭ — čałaviek ź vielmi bahataj kryminalnaj bijahrafijaj. Pavodle jaho słoŭ, jon «na vopycie», paśpieŭ pasiadzieć «amal va ŭsich kałonijach Biełarusi». Jon zhadvaje Ivacevičy, Mazyr, Babrujsk, Mahiloŭ i Navasady pad Barysavam. Akramia hetaha, pavodle słoŭ mužčyny, jamu daviałosia adbyvać pakarańnie i ŭ krainach Jeŭropy.

Apošni raz Hryšačoŭ apynuŭsia ŭ turmie ŭ Rasii pa abvinavačańni ŭ zabojstvie. Tam jon i padpisaŭ kantrakt.

«U Rasii ŭsio pastaŭlena prosta. Kab ty padpisaŭ u turmie… Ja tak razumieju, što heta ŭžo raznaradka. Spačatku ciabie śledčy sprabuje, kab ty padpisaŭ kantrakt. Potym dalej u turmie, potym na zonie tabie tym ci inšym čynam stvarajuć umovy, kab ty jaho padpisaŭ. To-bok i terminy bolšyja dajuć, i ŭmovy bolš žorstkija. Takija manipulacyi. Staraja schiema», — raspaviadaje mužčyna.

Paśla padpisańnia biesterminovaha kantrakta Hryšačova advieźli ŭ voinskuju čaść u Sankt-Pieciarburhu, jakaja była svojeasablivym nakaplalnikam. Užo adtul jaho nakiravali ŭ vučebku, što znachodziłasia ŭ Biełavodsku na terytoryi tak zvanaj Łuhanskaj Narodnaj Respubliki. Mužčyna adznačaje, što, u adroźnieńnie ad inšych kantraktnikaŭ, jakija pravodzili ŭ vučebcy dva tydni, jon zdoleŭ prabyć tam dva miesiacy, bo trapiŭ u špital.

Jak raskazvaje Hryšačoŭ, jon trapiŭ u druhi armiejski korpus, ale numar čaści nie pamiataje.

«Jak ja razumieju, u apieratyŭnaje padparadkavańnie my pierachodzim kamu zaŭhodna. My — šturmavyja padraździaleńni. Nas rychtujuć mienavita da vykanańnia voś hetych zadač», — kaža mužčyna i zaŭvažaje, što pavajavać jamu daviałosia tolki dva dni, jakija prajšli «jak cełaje žyćcio».

«Viadzieńnie bajavych dziejańniaŭ pradstaŭlałasia mienavita tak, ale kali sutykaješsia sa śmierciu, sa stratami, z kolkaściu hetych strat — uražvaje. Dastatkova vialikaja kolkaść [strat]. U našym padraździaleńni było 174 čałavieki. Ja dumaju, ź ich siem dakładna žyvyja, bo jany «trochsotyja». Astatnija viečna… [žyvyja]», — davodzić mužčyna.

Pavodle jaho słoŭ, svaich bajcoŭ Rasija dobra ŭzbrojvaje, adnak «ciapier mahčymaści abarony pieraŭzychodziać mahčymaści napadu».

«I abarončyja sistemy, i bieśpiłotniki, i ŭsio astatniaje. Vielmi ŭražvaje. Ukraina dabiłasia za hety čas… Pa bieśpiłotnych sistemach, pa padrychtoŭcy śpiecyjalistaŭ, pa viadzieńni bajavych dziejańniaŭ na paradak vyšej pakul, a moža i nazaŭsiody».

Zhadvajučy pałon, Siarhiej raskazvaje, što pierad jaho hrupaj ź siami čałaviek była pastaŭlena zadača «zajści ŭ viosku, paviesić ściahi, sfatahrafavacca, dačakacca «zakrepa» i vyjści ź vioski.

«Ale vioski ž niama. Ni adnoj, ni druhoj. Maroz, kali nie pamylajusia, 25—27 hradusaŭ byŭ», — zhadvaje Hryšačoŭ.

Pavodle słoŭ mužčyny, paśla pieršaj sproby ŭ žyvych zastalisia jon i jašče adzin bajec. Na nastupny dzień sprobu paŭtaryli. Jon pajšoŭ užo z novaj hrupaj.

«Znoŭ pavietrany boj. Skončyŭsia bojekamplekt. Nas zakidali. Byli dvuchsotyja. Staršy hrupy — trochsoty. Ja pryniaŭ rašeńnie zdacca. Adzin paranieny, nu i ja biez patronaŭ», — zhadvaje padrabiaznaści Siarhiej.

Ciapier, znachodziačysia va ŭkrainskim pałonie, Hryšačoŭ sumniavajecca ŭ tym, što Łukašenka zacikaŭleny ŭ viartańni biełaruskich vajennapałonnych dadomu.

«Ja nie taki kaštoŭny kadr, kab mianie mianiać. Što ja ŭ Biełarusi budu siadzieć, što ŭ Rasii. Ci jaho los biełarusaŭ chvaluje, jakija patrapili ŭ pałon?» — zaŭvažaje mužčyna.

Kamientary2

  • Krynž
    26.06.2026
    Nie patrebny(nafih) hety urka ŭ Biełarusi. Chaj siadzić u pałonie da kanca vajny, a potym doooŭha adbyvaje pakarańnie - buduje i remantuje toje što źniščyŭ jahony ruzhie mir. Niama jamu čaho rabić u Biełarusi na voli, nie zasłužyŭ.
  • NAHLADZIEŬSIA cojaŭ, puškina, duhinych z šamanami
    26.06.2026
    Krynž , +1 Biełarus NAHLADZIEŬSIA cojaŭ, puškina, duhinych z šamanami i pajšoŭ za zabivać i hvałtavać ŭ inšuju krainu, ničoha novaha .... Dziakuj Bohu ich u nas nie šmat. Nie hladzi Biełarus RT, uschodnija ciabie zaŭsiody padmanuć.

Ciapier čytajuć

Syrski: Učora ŭ Biełarusi znoŭ fiksavali pracu adnaho z retranślataraŭ. Bolš jany ich uklučać nie buduć10

Syrski: Učora ŭ Biełarusi znoŭ fiksavali pracu adnaho z retranślataraŭ. Bolš jany ich uklučać nie buduć

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi ŭžo +30°S

«Imia Karatkieviča — instrumient u brudnych rukach, dubina ŭ palityčnych bojkach». Što prapahanda adkazała nakont zaniadbanaha doma siamji kłasika25

Palitviazień ažaniŭsia z kachanaj pa pierapiscy — raźvialisia praz dva miesiacy na voli7

Cimanoŭskaja raskazała, što atrymlivaje ŭ Varšavie jak spartoŭka 700 jeŭra ŭ miesiac12

Momant padzieńnia bieśpiłotnika na pryvatny dom u padmaskoŭnym Jahorjeŭsku17

Jak vyžyć u anamalnuju śpioku. Niečakanyja, ale dziejsnyja parady navukoŭcaŭ3

Kult Śviatoha Siebaśćiana. Jak žorstka zakatavany rańniechryścijanski śviaty staŭ hiej-ikonaj16

U Minsku pastavili zaradki dla elektrakaraŭ, jakija pieradajuć danyja pra parušeńni ŭ DAI

«I voś ja ŭžo stračvaju prytomnaść na ŭnitazie»1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Syrski: Učora ŭ Biełarusi znoŭ fiksavali pracu adnaho z retranślataraŭ. Bolš jany ich uklučać nie buduć10

Syrski: Učora ŭ Biełarusi znoŭ fiksavali pracu adnaho z retranślataraŭ. Bolš jany ich uklučać nie buduć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić