paviedamiŭ napres-kanfierencyi 15 vieraśnia ŭ Minskuchirurh-ankołah Respublikanskaha centra ankałohii i miedycynskaj radyjałohii Hienadź Rymdzionak.
Pavodle jaho słoŭ, kožny hod kolkaść zachvarełych pavialičvajecca ŭ siarednim na 50. Letaś u krainie było zarehistravana kala 8 tysiač vypadkaŭ zachvorvańnia na roznyja vidy raku skury, u tym liku 676 vypadkaŭ — miełanomaj (najbolš niebiaśpiečnaja raznavidnaść raku skury).
Istotnym faktaram ryzyki ŭźniknieńnia raku skury, padkreśliŭ śpiecyjalist, źjaŭlajecca ŭździejańnie ultrafijaletavaha vypramieńvańnia. Tym bolš vialikaje, pavodle jaho słoŭ, značeńnie azonavaha słoju płaniety, jaki strymlivaje soniečny ultrafijalet. «Kali słoj tančejšy, značyć i abarona mienšaja, a kali ŭ vyniku technałahičnych chibaŭ uźnikaje azonavaja dzirka, to ad praźmiernaha vypramieńvańnia ŭ nas niama abarony. U suviazi z hetym uźnikaje vialikaja kolkaść złajakasnych puchlin skury», — skazaŭ Rymdzionak.
Dyrektar nacyjanalnaha centra manitorynhu azonaśfiery Biełaruskaha dziaržaŭnaha ŭniviersiteta Leanid Turyšaŭ zaznačyŭ, što na terytoryi Biełarusi ŭžo fiksavaŭsia vielmi vysoki ŭzrovień ultrafijaletavaha vypramieńvańnia — siomy i vośmy pa ŭmoŭnaj
«Na praciahu vielmi vialikaha pieryjadu stan azonaśfiery byŭ adnolkavym, i hety režym ustajaŭsia, — rastłumačyŭ Turyšaŭ. — Ale antrapahienny faktar u kancy minułaha stahodździa i ŭ pačatku hetaha paŭpłyvaŭ na hety ŭstajały stan. Źmianiŭsia stan atmaśfiery, azonavaha słoju, i źjavilisia pieradumovy da źmieny režymu ŭltrafijaletavaj radyjacyi».
Dla kantrolu źmienaŭ intensiŭnaści
Śpiecyjalisty vykazali nadzieju, što nasielnictva Biełarusi pačnie ŭličvać indeks ultrafijaletavaha vypramieńvańnia dziela ŭłasnaha zdaroŭja.
Ciahnik Pinsk—Minsk spyniŭsia pad Dziaržynskam biez aciapleńnia. Paśla prybyćcia ŭ stalicu pasažyraŭ razabrali ludzi z sacsietak i raźvieźli pa chatach
Kamientary