Što tvorać šviedskija łasi.
Miarkujučy pa ŭsim, vosień — viasiołaja časinka dla łasioŭ ŭ Šviecyi. Niadaŭna adnaho pjanaha łasia daviałosia zdymać ź jabłyni. A nadoječy inšy padpity sachaty zaciahnuŭ u les dziciačyja areli.
Viarnuŭšysia ŭviečary ŭ sieradu dadomu z pracy, žychar horada Storebro na poŭdni Šviecyi (akruha Kalmar) pabačyŭ u siabie ŭ sadzie ślady pjanaha łasinaha debošu.
Paŭsiul valalisia ahryzki hniłych jabłykaŭ, ad jakich zachmialeŭ łoś, piša The Local. Akramia taho, niekudy padzielisia dziciačyja areli, što visieli na dvare.
Mužčyna patelefanavaŭ u palicyju, jakaja, u svaju čarhu, źviazałasia ź miascovym palaŭničym i paprasiła jaho adšukać śled łasia. Vyjavić žyviolinu nie ŭdałosia, adnak znajšlisia areli — na drevie za paŭkiłamietra ad doma.
Ciapier čytajuć
Novyja detali źniknieńnia Anatola Kotava. Jachta ź im źmianiła kurs na Abchaziju, dzie jaho vyvieli supracoŭniki FSB. Ale vykradańnie ci insceniroŭka?
Kamientary