Alaksandra Dzienisienia vyjšła ŭ finał konkursa maładych muzykantaŭ «Jeŭrabačańnie-2012» (Eurovision Young Musicians).
Tranślacyja konkursa adbudziecca 11 maja.
U Vienu, dzie projdzie finał, Alaksandra pajechała razam z baćkami i kampazitaram Uładzimiram Kurjanam. Jaho tvor «Kancertyna dla cymbałaŭ, strunnaha arkiestra i ŭdarnych instrumentaŭ» jana i budzie vykonvać.
Piedahoh Alaksandry, prafiesar Akademii muzyki Taćciana Siarhiejenka pajechać z vučanicaj nie zmahła, bo lažyć u špitali. Kaža, što pajezdku na konkurs apłaciła dziaržava, ale kancertny stroj — šytuju na zamovu sukienku, tufli — rychtavali sami.
Siarhiejenka vielmi pieražyvaje, što ŭ Vienie niama narmalnych umovaŭ dla repetycyj. Hałoŭnaj niespraviadlivaściu jana ličyć paradak vystupoŭcaŭ: «Jaje biez tłumačeńnia pastavili hrać pieršaj ź siami.
Heta samy niavyjhryšny numar. Usie zabuducca na pieršaha. A pavodle losavańnia jana była šostaj, pieradapošniaj.Što chočuć, toje i robiać. A svajho aŭstryjskaha skrypača pastavili siomym. Ciahnuć svaich! Nievynosnaje staŭleńnie da našych, nievynosnaje! — kaža Siarhiejenka sa ślaźmi ŭ hołasie. — Ja joj tudy telefanuju za svaje hrošy. Nastrojvaju jaje, kab jana žorstka havaryła z arkiestram. Jana anhielskaj movaj vydatna vałodaje. Staić mietranom 156 — hrajcie ŭ hetym tempie».
U finale, aproč biełaruski, vystupiać maładyja muzykanty z Armienii, Aŭstryi, Čechii, Niamieččyny, Narviehii i Polščy.
Alaksandra Dzienisienia naradziłasia ŭ 1994 hodzie. Jaje mama —
I sam fakt jaje vychadu ŭ finał z takim instrumientam — cymbały, jaki ŭsio ž nie kłasičny, a narodny, — demanstruje akademičny status hetaha instrumienta».
Pa słovach Andreja Kaladziča, na cymbałach vykonvajecca vielmi składany repertuar. Ale
toje, što ŭ finale kłasičnaha Jeŭrabačańnia budzie vykonvacca muzyka sučasnaha biełaruskaha kampazitara, — heta surjoznaje pradstaŭleńnie nacyjanalnaha mastactva na jeŭrapiejskim uzroŭni.
Taćciana Siarhiejenka kaža pra svaju vučanicu jak pra bliskučuju vykanaŭcu. Jana nia raz atrymlivała stypiendyi fondu prezidenta Biełarusi, udzielničała ŭ respublikanskich i mižnarodnych konkursach, rabiłasia ich łaŭreatkaj. Vystupała na adnoj scenie z Uładzimiram Śpivakovym, Maksimam Vienhieravym, Mikałajem Piatrovym, Jaŭhienam Buškovym.
U konkursie Eurovision Young Musicians mohuć udzielničać muzyki, jakim jašče nie spoŭniłasia 19 hadoŭ, tamu dla Dzienisieni — heta apošniaja mahčymaść. Hrać možna na lubym instrumiencie, ale vykonvajucca tolki tvory dla salista z arkiestram. Taćciana Siarhiejenka kaža, što dla «Kancertyna», jakoje vykonvaje Dzienisienia, u arkiestry nie znajšłosia honhu. «Ja kažu im: raz niama ŭ vas honhu, staŭcie tamtam z šostaj simfonii Čajkoŭskaha! Patrabujcie ŭsie instrumienty!
Arkiestr joj plaskaŭ na pieršaj repetycyi. Ale, iznoŭ ža, z aŭstryjskim vykanaŭcam jany repetujuć hadzinu, a ź joju — 10 chvilinaŭ!»
Alaksandra Dzienisienia ŭžo druhi raz pradstaŭlaje Biełaruś na Eurovision Young Musicians. U 2010 hodzie razam ź joju ŭdzielničaŭ vijalančelist Ivan Karyzna, jaki tady trapiŭ u finał i zaniaŭ 4 miesca. Na nastupny hod Karyzna staŭ łaŭreatam mižnarodnaha konkursa Čajkoŭskaha ŭ Maskvie. Ciapier jon vučycca ŭ Paryžy ŭ Nacyjanalnaj kansiervatoryi.
Pa słovach Taćciany Siarhiejenki, Alaksandru, jakaja ŭ hetym hodzie skančaje muzyčny kaledž, prymie lubaja kansiervatoryja śvietu.
Adrazu paśla vystupu ŭ Vienie jana maje hrać u Breście na konkursie imia Žynoviča. Udały vystup na padziei respublikanskaha maštabu daść maładoj cymbalistcy mahčymaść bieź ispytaŭ pastupić u Biełaruskuju akademiju muzyki i atrymać dva miljony rubloŭ.Udzieł u Eurovision Young Musicians nijakich finansavych vyhodaŭ dla vykanaŭcy nia niasie.
Kamientary