U niekatorych škołach Miensku i rehijonaŭ uźnikajuć pytańni z brakam dapamožnaj litaratury pa-biełarusku. Čaściej za ŭsio baćki samastojna vyrašajuć prablemu.
U niekatorych škołach Miensku i rehijonaŭ uźnikajuć pytańni z brakam dapamožnaj litaratury pa-biełarusku. Čaściej za ŭsio baćki samastojna vyrašajuć prablemu.
Čytačy «Našaj Nivy» sa Smalavičaŭ Ivan dy Taciana Hryharovičy źviarnulisia ŭ Redakcyju z nastupnaj prablemaj. Ich syn navučajecca ŭ mienskaj himnazii-kaledžy mastactvaŭ imia I.Achremčyka.
Užo druhi hod jon vymušany karystacca dapamožnymi padručnikami, vydadzienymi na rasiejskaj movie. Heta j dapamožnik pa suśvietnaj historyi i atlasy pa hieahrafii. U minułym hodzie nie było dapamožnikaŭ pa matematycy na rodnaj movie, sioleta takaja ž prablema ŭźnikła z dapamožnikam pa fizycy. Taciana Hryharovič vyrašała pytańnie samastojna, u administracyju navučalnaj ustanovy nie źviartałasia. Pa jaje słovach, tak robić šmat chto ź inšych baćkoŭ – jeduć pa haradzkich kniharniach dy šukajuć patrebnyja padručniki.
Peŭnyja prablemy z dapamožnikami na rodnaj movie majuć i inšyja hramadzianie, čyje dzieci navučajucca ŭ biełaruskamoŭnych škołach, albo atrymlivajuć adukacyju pa indyvidualnaj prahramie, jak, naprykład, Janka Łapicki z Žodzina, dzie nie zastałosia škołaŭ ź biełaruskaj movaj navučańnia. Jaho baćka Aleś kaža, što letaś im brakavała biełaruskamoŭnaha dapamožnika pa infarmatycy.
Pierša- i druhaklaśniki biełaruskamoŭnych himnazij, jakija vyvučajuć anhielskuju movu, vymušanyja kuplać rasiejskamoŭnyja padručniki.
Jak pakazvaje prykład adnoj sa škołaŭ Słonimskaha rajonu, pytańni z adsutnaściu dapamožnaj litaratury ŭźnikajuć nia tolki ŭ stalicy. Nastaŭnica historyi Kaciaryna Miežaviec raspaviała historyju pra niedachop padručnikaŭ pa-biełarusku pa pradmiecie «Čałaviek i hramadztva». Atlasaŭ pa historyi, jakuju vykładała Kaciaryna, u ich nie było ŭvohule — ni pa-biełarusku, ni pa-rasiejsku.
Kamientary