Aŭstralijskija navukoŭcy z Univiersiteta Dzikina dakazali, što «mamniezija» sapraŭdy isnuje. U pieryjad ciažarnaści budučyja mamy mohuć adčuvać patrebu vieści arhanajzier, bo mnohija rečy prosta vylatajuć z hałavy. Stanovicca ciažej trymać uvahu, kancentravacca i zasiarodžvacca na adnoj zadačy. Ale ŭsiamu hetamu jość tłumačeńnie.
Navukoŭcy praanalizavali 20 daśledavańniaŭ, u jakich ahułam pryvodzilisia źviestki pra 1230 žančyn. Ź ich 709 na toj momant byli ciažarnyja, 521 — nie.
Vyśvietliłasia, što kahnityŭnyja zdolnaści žančyn, jakija čakali dzicia, paharšalisia, ale niaznačna, užo ŭ pieršym trymiestry. U trecim źmianieńni stanavilisia najbolš zaŭvažnymi.
Suaŭtarka raboty Linda Birn tłumačyć, što heta adbyvajecca praź źnižeńnie abjomu šeraha rečyva ŭ pieryjad ciažarnaści. Ale na toje jość pryčyna: tak arhanizm rychtuje žančynu da maciarynstva i novych zadač, źviazanych z vychavańniem dziciaci. Možna skazać, što heta svajho rodu adaptacyja pierad uvachodžańniem u novuju sacyjalnuju rolu.
Ciapier čytajuć
«Čas, jaki patrabuje nadzvyčajnaj aściarožnaści». Polski vunderkind, jaki staŭ hałoŭnym navukoŭcam OpenAI, patłumačyŭ, čamu mienavita zaraz ŠI moža vyrvacca z-pad kantrolu
Kamientary