Amierykanskija biełarusy sabralisia na Vialikdzień u Saŭt-Ryviery FOTAFAKT

U amierykanskim horadzie Saŭt-Ryvier u štacie Ńju-Džersi jość dźvie pravasłaŭnyja cerkvy: adna imia sv. Piatra j Paŭła, druhaja — imia sv. Jeŭfrasińni Połackaj.
Pieršaja była pabudavanaja paśla Pieršaj suśvietnaj vajny, a druhaja — paśla Druhoj suśvietnaj. Budaŭnikami abiedźviuch byli biełarusy, z toj roźnicaj, što pieršyja zvali siabie «ruskimi», a budaŭniki druhoj carkvy byli ŭžo nacyjanalna śviedamyja.
Bahasłužby ŭ hetych cerkvach roźniacca tym, što ŭ Pietrapaŭłaŭskaj ciapier pieravažaje anhlijskaja mova, a ŭ Jeŭfrasińnieŭskaj carkoŭna-słavianskaja.
Moŭnaja roźnica apošnimi hadami ŭpłyvaje na toje, što novaprybyłyja ź Biełarusi vierniki ŭ bolšaj, jak vyhladaje, kolkaści naviedvajuć Jeŭfrasińnieŭskuju carkvu, kali tam adbyvajecca tradycyjnaje aśviačeńnie vialikodnych košykaŭ. Inšaja reč, što na zvyčajnych niadzielnych bahasłužbach maleńnikaŭ byvaje značna mienš.

Ciapier čytajuć
«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher
«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
Kamientary