Mierkavańni2020

Surviła i Šuškievič źviarnulisia z adkrytym listom da Abamy

Nacyjanalnyja lidery zaklikajuć Amieryku «z dalnabačnaściu i enierhijaj» padtrymać prahramu Uschodniaje Partniorstva.

Nacyjanalnyja lidery zaklikajuć Amieryku «z dalnabačnaściu i enierhijaj» padtrymać prahramu Uschodniaje Partniorstva.

Voś źmiest lista:

«Z krainy Uschodniaj Jeŭropy, jakaja nie ŭvachodzić u NATA i ES

Spadar Prezident!

16 lipienia 2009 hoda polskaja hazieta «Gazeta Wyborcza» apublikavała list da Vašaj administracyi, jaki ŭźnimaje klučavyja pytańni Jeŭraatłantyčnaha partniorstva.
Jaho padpisali 22 čałavieki, jakija źjaŭlajucca elitaj zamiežnaj palityki i palityki biaśpieki krainaŭ‑novych čalcoŭ NATO i ES, intelektuały Uschodniaj i Centralnaj Jeŭropy.

Naŭprost ci ŭskosna ŭsie pytańni, jakija jany zakranuli, datyčać dynamiki biahučych i, vierahodna, budučych padziejaŭ u ich rehijonie Jeŭropy, datyčnych adnosinaŭ z Rasiejaj. Jany zaklikajuć Złučanyja Štaty da ŭdziełu ŭ situacyi i supracoŭnictvie ŭ jakaści sapraŭdnaha partniora Jeŭropy, zaklikajuć vystupać adnosna prablemaŭ rehijona — pierakanaŭča, vyrazna i svoječasova.

Na žal, u napisańni hetaha lista nie ŭdzielničali, abo, prynamsi, jaho nie padpisali, ich kalehi z tych uschodniejeŭrapiejskich krainaŭ — Armienii, Azierbajdžana, Biełarusi, Hruzii, Małdovy i Ukrainy — jakija pakul nie źjaŭlajucca čalcami NATO i ES i nie majuć adpaviednych harantyjaŭ biaśpieki.
Nie vypadkova, što heta tyja jeŭrapiejskija krainy, jakija bližejšyja za usio da Rasiei, i tyja, u kaho samy praciahły dośvied žyćcia pry savieckim rasiejskim kamuniźmie. Hety dośvied źjaŭlajecca asabliva važnym zaraz, u kantekście apošnich padziejaŭ i tendencyjaŭ.

Usie pytańni, uźniatyja aŭtarami adkrytaha lista, nadrukavanaha ŭ Gazeta Wyborcza, i šmat, šmat jakija inšyja, samym niepasrednym čynam datyčać našych krainaŭ. Rasiejska‑hruzinski kanflikt letaś, biez sumnievu, najbolš vidavočnaja demanstracyja hetaha faktu. Ale naŭrad ci adzinaja.

Ekanamičny šantaž Maskvy ŭ dačynieńni da Biełarusi, Małdovy i Ukrainy z metaj prymusić ich viarnucca ŭ śfieru ŭpłyvu Kramla ź jaho revizijanisckaj palitykaj, źjaŭlajecca mienš viadomaj, ale nie mienš realnaj pahrozaj dla ich budučyni.
Pieryjadyčny enierhietyčny šantaž Rasiejaj usich hetych šaści krainaŭ staŭ normaj u pieršym dziesiacihodździ XXI stahodździa.

U vyniku doŭhaha daminavańnia spačatku Rasiei, zatym Savieckaha Sajuza našaja radzima Biełaruś — heta asablivy vypadak, i joj treba nadać asablivuju ŭvahu. My bačym, što sukupnaść faktaraŭ u sučasnaści — ekanamičnych, palityčnych, u śfiery biaśpieki — moža być šmatabiacalnaj dla «pieramienaŭ, u jakija my možam vieryć», jakija abvieściła vaša administracyja i jakija zachapili ŭjaŭleńnie ludziej va ŭsim śviecie.

ES z uchvalnaj mudraściu adkazaŭ na pieramienlivyja realii Uschodniaj Jeŭropy, u pryvatnaści, inicyjatyvaj Uschodniaje Partniorstva. Zaraz my zaklikajem ZŠA dałučycca da jaho z takoj ža dalnabačnaściu i enierhijaj.
Z ŭsich pryčynaŭ, paznačanych padpisantami Adkrytaha lista ad 16 lipienia, jakija jany bačać ź ich vyjhryšnaj pazicyi čalcoŭ NATO i ES, my taksama zaklikajem ZŠA skarystacca mahčymaściami, jakija pakul jość. Z pazicyi krainaŭ, jakija znachodziacca pa‑za miežami hetych arhanizacyjaŭ, my možam prapanavać šmat što. I našyja patreby taksama vialikija. My čakajem ad Amieryki, hetak ža jak i ad Jeŭropy, mudraści i mužnaści, jakija tak nieabchodnyja ŭ naš čas.

Stanisłaŭ Šuškievič, eks‑śpikier biełaruskaha parłamienta, pieršy kiraŭnik Respubliki Biełaruś

Ivonka Surviła, Staršynia Rady Biełaruskaj Narodnaj Respubliki ŭ vyhnańni»

Kamientary20

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Pienzie prajšli masavyja abłavy na mužčyn, jakija nie stali na vajskovy ŭlik11

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić