Sport

Spartoviec Andrej Kraŭčanka: U mianie padpisanty praŭładnaha lista pytajucca, jak im vyjechać za miažu

Lehkaatlet Andrej Kraŭčanka raskazaŭ, što spartoŭcy, jakija paśla vybaraŭ padpisali praŭładny list, ciapier u razhublenaści. «Što rabić?» — zadajuć jany jamu pytańni. «Užo nie viedaju. Nas u 2020 hodzie mačyli, sadzili ŭ turmu zvalniali», — vykazaŭsia Kraŭčanka. Pahavaryli ź im pra situacyju.

Andrej Kraŭčanka ŭ 2020-m pravioŭ 10 sutak na Akreścina. Byŭ zvolnieny. Paźniej razam z žonkaj i maleńkim dziciem źjechaŭ u Hiermaniju.

«Naša Niva»: Vy kazali pra padpisantaŭ praŭładnaha lista, jakija vam ciapier pišuć.

Andrej Kraŭčanka: Ich niamnoha, niekalki čałaviek. Imiony raskryvać nie budu, bo ja prystojny čałaviek. 

«NN»: Heta topavyja spartoŭcy?

AK: Tak.

«NN»: Kali pačalisia hetyja paviedamleńni?

AK: Litaralna try dni tamu. Nie ad pačatku vajny, a kali ludzi zrazumieli, što kurs pačaŭ mocna raści, što dostup na mižnarodnyja spabornictvy pa lohkaj atletycy zakryvajuć.

Niekatoryja pisali nakont praŭładnaha lista: «Andrej, nam pahražali, nas prymušali padpisać, ty sam razumieješ». Za niekatorych naohuł padpisvali, a jany i nie viedali.

«NN»: Čaho jany ciapier bajacca?

AK: Jany ž padpisvali hety list, kab praciahnuć vystupać i zastacca pry svaich stypiendyjach, internatach. Heta ŭsio zabirajuć adrazu [kali vykazvaješsia suprać ułady]. Navat moj prykład pahladzicie. Ciapier jany pytajucca, što im rabić, dumajuć, jak adsiul zvalić chutčej, kab uładkavacca narmalna.

«NN»: Źjechać, kab za inšuju krainu vystupać?

AK: Tak. Ja adreahavaŭ: chto padpisvaŭ list za Łukašenku, u jaho i pytajciesia.

Fota Global Look Press

«NN»: Da tych, chto ciapier źviartajecca da vas, što adčuvajecie? 

AK: Nie škada. U mianie źmiešanyja pačućci, niepryjaznaść, moža. Spartoviec — heta ž asoba, mocny čałaviek, i kali taboj kirujuć, jak chočuć, pavahi nijakaj niama. U spartoŭca zaŭsiody jość vybar, jak pastupić. My [tyja, chto vykazaŭsia suprać hvałtu] vybrali taki šlach, my ŭsie ad hetaha paciarpieli. Hetyja ludzi padpisali praŭładny list, i ciapier pačynajuć mitusicca.

Mnohija maje znajomyja kažuć: «Dy nie dapamahajcie im. Usio, što vy pieraciarpieli, niachaj taksama praz heta projduć». Nie treba tak rabić. Ciapier ahulnaja biada ŭ nas, treba niejak hetu vajnu spyniać, kab vojski našy nikudy nie išli. Tamu nam usim treba abjadnoŭvacca. A ŭžo paśla ŭsich hetych padziej budziem raźbiracca.

«NN»: Tyja, chto niepakoicca pra svaju spartyŭnuju budučyniu, što pra vajnu kažuć? 

AK: Ciapier ža ščyra nichto nie skaža. Buduć kazać toje, što vyhadna, u pryncypie jak i raniej rabili. Kali list padpisvali, jany kazali: «Tam ža ŭ liście ničoha takoha niama, list pa-za palitykaj, kab možna dalej było sportam zajmacca». Hetak sama i ciapier buduć vykručvacca. 

Mnie siońnia adnakłaśnica napisała: «Što ž ty za Danbas tak nie zastupaŭsia?» Čałaviek byŭ suprać Łukašenki, byŭ za bčb — i ciapier za Pucina. I takich šmat, ja zrazumieć nie mahu, čamu.

My ž spaborničajem z chłopcami z Ukrainy. Jany pišuć: «Jak vašy spartoŭcy mohuć dumać, što my sami bambim svaich ludziej?»

Ja z baćkam svaim nie razmaŭlaju. Jon u Maskvie, pramyty Sałaŭjovym, Kisialovym, Skabiejevaj. Jon sam vajskoviec były, taksama pačynaje pra Danbas, pra NATA. Ja jamu tłumaču: Ukraina choča narmalna žyć, tamu i imkniecca ŭ Jeŭrasajuz. A Rasija ŭ halečy i choča, kab astatnija tak taksama žyli.

«NN»: Spartoŭcy ŭ vas pytajucca, što im rabić. A što jany hatovy rabić?

AK: Uciakać. 

Za ŭnutrany čempijanat nichto vialikija hrošy płacić nie budzie. Tym bolš situacyja takaja, što daviadziecca ekanomić. Nu, moža, budzie čempijanat Rasii, Kazachstana i Biełarusi. 

Mužčyny bajacca, što ich buduć pryzyvać na słužbu i daviadziecca iści vajavać ni za što. Spartoŭcy zamacavany ŭ KDB, MUS, Pahraničnym kamitecie.

Ja im raju źviarnucca ŭ naš fond salidarnaści, tam padkažuć. Ciapier realna situacyja žudasnaja, tamu nam treba zabyć usie kryŭdy na čas, abjadnacca.

Čytajcie pa temie:

Ździeki ŭ Žodzinie z alimpijskaha pryziora Kraŭčanki: Pakul viali pa kalidorach u kamieru, prymusili prysiadać 400 razoŭ

«Za kratami siadziać sapraŭdnyja hieroi»: siarebrany pryzior Alimpijady Andrej Kraŭčanka abviaściŭ haładoŭku

Kamientary

Ciapier čytajuć

Dalar pa 3,3 rubla i pavolny rost zarobkaŭ. Čaho čakać ad ekanomiki ŭ 2026 hodzie1

Dalar pa 3,3 rubla i pavolny rost zarobkaŭ. Čaho čakać ad ekanomiki ŭ 2026 hodzie

Usie naviny →
Usie naviny

«Bečebešnik», pra zatrymańnie jakoha kazaŭ Łukašenka, isnuje, i jon žyvy — Zazulinskaja7

18‑hadovy były palitviazień raskazaŭ, što jon svajak Cichanoŭskaj. Jaho zatrymali, kali jon jechaŭ vajavać za Ukrainu6

Jutub viarnuŭ vypusk «O(b)suždajem» z abmierkavańniem filma «Kłasnaja» — jaho błakavali na skarhu «Biełaruśfilma»3

Navukoŭcy znajšli sposab «pierazahruzić» voka i adnavić parušany zrok1

«Roŭna sutki bieź pierasadak». Na vyjeździe z Polščy ŭ Biełaruś — čerhi aŭtobusaŭ3

Babaryka i Kaleśnikava admianili pres-kanfierencyju ŭ Bierlinie43

Francyja pačynaje budaŭnictva novaha atamnaha avijanosca. Heta budzie najbujniejšy vajskovy karabiel Jeŭropy1

Žychar Baranavičaŭ katavaŭ žonku. Pahladzicie, kolki jamu dali 13

Bolš za 2500 biełarusaŭ zrabili achviaravańni siamji Mikity Miełkaziorava5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dalar pa 3,3 rubla i pavolny rost zarobkaŭ. Čaho čakać ad ekanomiki ŭ 2026 hodzie1

Dalar pa 3,3 rubla i pavolny rost zarobkaŭ. Čaho čakać ad ekanomiki ŭ 2026 hodzie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić