Śviet11

ZŠA ci Kitaj — chto vyjdzie pieramožcam u vajnie technałohij? Biełaruski ekanamist nie sumniajecca ŭ adkazie 

Administratyŭny dyrektar Centra ekanamičnych daśledavańniaŭ BEROC Pavieł Daniejka ŭ novym vypusku «Tok» vykazaŭ svajo mierkavańnie pra budučyniu Kitaja.

Prezident ZŠA Džo Bajden i staršynia KNR Si Czińpin padčas sustrečy ŭ listapadzie 2023 hoda. Fota: Doug Mills / The New York Times via AP, Pool

Pavieł Daniejka zaŭvažyŭ, što ŭ vajnie technałohij pamiž dźviuma krainami Kitaj zajmajecca kradziažom technałohij. Pra toje, kab hetym zajmalisia amierykancy, jon nie čuŭ.

«Jość vielmi prostaja štuka. My biarom handal Kitaja i ZŠA. Bałans na karyść Kitaja. Zadajom pytańnie: kali ničoha nie kuplać u Kitai, Amieryka zmoža heta ŭsio kupić niedzie ŭ inšym miescy? Adkaz «tak».

Ciapier biarom ekspart ZŠA ŭ Kitaj. Kali paŭtorym tuju ž apieracyju: ničoha nie budziem kuplać u ZŠA. Ci zmožam heta ŭsio nabyć u inšych krainach? Adkaz «nie»,

— razvažaje Daniejka i tłumačyć, što jość cełyja błoki pradukcyi, jakija vyrablajucca tolki ŭ ZŠA. Takim čynam, technałahičnaje lidarstva za Złučanymi Štatami, a nie za Kitajem.

Daniejka zaŭvažyŭ, što Fiernan Bradel, jakoha ličać zasnavalnikam sučasnaj ekanamičnaj navuki, paraŭnoŭvaŭ Kitaj z kastrulkaj, na nakryŭcy jakoj pa centry ručka — impieratar. I ŭsie pad im.

«Tabie nielha vyskačyć vyšej za impieratara. Ale tabie i nie daduć upaści. Heta takoje hramadstva, zasnavanaje na kanfucyjanskich idejach. Adna ź ich — «kiravacca najlepšymi ŭzorami» — padryvaje tvorčyja pačatki»,

— raskazvaje Daniejka i dadaje, što ŭ 1990-ch hadach u Kitai było praviedziena apytańnie ŭzroŭniu davieru da ŭładaŭ. Vyniki byli vielmi vysokimi. Ale paźniej vyśvietliłasia, što «Kanfucyj ich prymušaje havaryć, što jany daviarajuć».

Daniejka ličyć, što dalejšaje raźvićcio Kitaja — heta zvarot u sacyjalnym płanie da hetaj kastrulki. «Što jany ciapier i robiać, vysiakajučy miljarderaŭ. A ŭ ekanamičnym płanie heta spynieńnie, stahnacyja.

Jany praskočyli etap raźvićcia, kali tannaja pracoŭnaja siła była klučavym faktaram i [praź jaje] jany atrymlivali dostup da lubych technałohij. Ale ŭsio heta skončyłasia. Ich čakaje doŭhaja stahnacyja. Hetaje hramadstva zusim inšaje, jano pa-inšamu na ŭsio hladzić. Jany ŭžo nie buduć mieć toj dynamiki, jakuju mieli».

Hladzicie całkam:

Kamientary1

  • Ekanamist
    26.04.2024
    Pakul ža 5-pracentny rost VUP Kitaja ŭ 2023-m hodzie - zusim niakiepski pakazčyk. Dy j u niekatorych technałahičnych napramkach Kitaj vyrvaŭsia napierad, jon užo ŭ lidarach, jamu bolš nie treba kraści. I hetuju niebiaśpieku nielha pieramianšać.
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady28

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady

Usie naviny →
Usie naviny

Tramp zahadaŭ Vensu prybrać «nienaležnuju ideałohiju» z muziejaŭ i zaaparka12

Łukašenka rezka absiek inicyjatyvu premjera Turčyna: «Pačynaje varušyć staroje»14

Padryŭ «Paŭnočnaha patoku»: stali viadomyja kulisy dziorzkaj dyviersii, rola Załužnaha i Polščy30

«Ja jechała ad vajny i bambiožak»: Jaŭhienija Čarniaŭskaja pra pierajezd na Kipr20

Vysadka ŭ Hrenłandyi: Džej Dzi Vens razam z žonkaj prylacieŭ na vostraŭ biez zaprašeńnia6

Atmaśfierny trejler hulni pra staražytny Turaŭ vyjšaŭ na biełaruskaj movie7

«Nievinavaty». Viarchoŭny sud skasavaŭ prysud Ałviesu za zhvałtavańnie3

Ekśpiert pra źniknieńnie amierykanskich vajskoŭcaŭ u Litvie: Jość try viersii13

Za sutki ŭ Minsku ŭ vannach patanuli dva čałavieki1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady28

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić