Heta ŭ 25 razoŭ mieniej, čym turystaŭ, što naviedali ŭ 2009 h. Estoniju.
Takija źviestki pryvodzić na svaim sajcie Nacyjanalny statystyčny kamitet.
Pa stanie na kaniec 2009 hoda ŭ krainie ažyćciaŭlali turystyčnuju dziejnaść 720 arhanizacyj, pasłuhami jakich skarystalisia bolš za 411 tys. čałaviek (arhanizavanych turystaŭ). Kolkaść takich turystaŭ, jakija vyjechali z krainy, jak i ŭ papiarednija hady, było bolš, čym turystaŭ, jakija naviedali krainu.
U 2009 hodzie na kožnaha zamiežnaha turysta prychodziłasia troje biełarusaŭ, što vyjechali za miažu.
Kolkaść arhanizavanych turystaŭ, jakija naviedali Respubliku Biełaruś u 2009 h., u paraŭnańni z 2008 pavialičyłasia na 4,2% i skłała 95,5 tys. čałaviek.
Z krain SND prybyli ŭ krainu 59,9 tys. čałaviek, što na 13,4% bolš, čym u minułym hodzie. Liderskija pazicyi siarod krain Sadružnaści pa arhanizavanym turystam zachavalisia za Rasijaj — 56,5 tys. čałaviek (pavieličeńnie na 12,1% u paraŭnańni z 2008 h.) i Ukrainaj — 2,4 tys. čałaviek (na 27,7%).
Siarod inšych krain liderami pa kolkaści naviedvańniaŭ našaj krainy źjaŭlalisia Hiermanija, Italija, Łatvija, Litva, Polšča, Brytanija, Turcyja. Na dolu hetych krain prachodziłasia ŭ 2009 h. 64,6% arhanizavanych turystaŭ ź inšych krain śvietu (u 2008‑67, 9%).
Siaredniaja praciahłaść znachodžańnia zamiežnych turystaŭ u Respublicy Biełaruś zachavałasia na ŭzroŭni minułaha hoda i
skłała 5 dzion.
U 2009 h. kolkaść turystaŭ, jakija arhanizavana jakija vyjechali z Respubliki Biełaruś za miažu,
skłała 316,3 tys. čałaviek i pamienšyłasia ŭ paraŭnańni z 2008 h. na 16,8%.
U krainy SND arhanizavana vyjechała 118,5 tys. čałaviek, u inšyja krainy śvietu — 197,8 tys. čałaviek, što mienš za ŭzrovień minułaha hoda na 29,2% i 7,1% adpaviedna.
U 2009 h. biełaruskija turysty najbolš naviedvali Rasiju, Ukrainu, Bałharyju, Jehipiet, Italiju, Litvu, Polšču, Turcyju, Čechiju. Na dolu hetych krain prychodziłasia 88,7% ad ahulnaj kolkaści arhanizavana jakija vyjechali za miažu biełaruskich turystaŭ (u 2008 h. — 89,3%).
Siaredniaja praciahłaść znachodžańnia turystaŭ za miažoj u 2009 h., taksama jak i ŭ 2008 h.,
skłała 9 dzion.
***
Dla paraŭnańnia: kolkaść zamiežnych turystaŭ u Estonii ŭ 2009 h. skłała 2,5 młn čałaviek, u Łatvii — 1,6 młn. i ŭ Litvie — 1,3 młn.
I heta pry tym, što ŭ Łatvii i Litvie ŭ minułym hodzie było zafiksavańnie padzieńnie turystyčnaha patoku na 20-25% u paraŭnańni z 2008 hodam.
Kamientary