Ułada11

Ličba dnia: u 2009 h. Biełaruś naviedali 95,5 tys. «arhanizavanych turystaŭ»

Heta ŭ 25 razoŭ mieniej, čym turystaŭ, što naviedali ŭ 2009 h. Estoniju.

Takija źviestki pryvodzić na svaim sajcie Nacyjanalny statystyčny kamitet.

Pa stanie na kaniec 2009 hoda ŭ krainie ažyćciaŭlali turystyčnuju dziejnaść 720 arhanizacyj, pasłuhami jakich skarystalisia bolš za 411 tys. čałaviek (arhanizavanych turystaŭ). Kolkaść takich turystaŭ, jakija vyjechali z krainy, jak i ŭ papiarednija hady, było bolš, čym turystaŭ, jakija naviedali krainu.

U 2009 hodzie na kožnaha zamiežnaha turysta prychodziłasia troje biełarusaŭ, što vyjechali za miažu.

Kolkaść arhanizavanych turystaŭ, jakija naviedali Respubliku Biełaruś u 2009 h., u paraŭnańni z 2008 pavialičyłasia na 4,2% i skłała 95,5 tys. čałaviek.

Z krain SND prybyli ŭ krainu 59,9 tys. čałaviek, što na 13,4% bolš, čym u minułym hodzie. Liderskija pazicyi siarod krain Sadružnaści pa arhanizavanym turystam zachavalisia za Rasijaj — 56,5 tys. čałaviek (pavieličeńnie na 12,1% u paraŭnańni z 2008 h.) i Ukrainaj — 2,4 tys. čałaviek (na 27,7%).

Siarod inšych krain liderami pa kolkaści naviedvańniaŭ našaj krainy źjaŭlalisia Hiermanija, Italija, Łatvija, Litva, Polšča, Brytanija, Turcyja. Na dolu hetych krain prachodziłasia ŭ 2009 h. 64,6% arhanizavanych turystaŭ ź inšych krain śvietu (u 2008‑67, 9%).

Siaredniaja praciahłaść znachodžańnia zamiežnych turystaŭ u Respublicy Biełaruś zachavałasia na ŭzroŭni minułaha hoda i

skłała 5 dzion.

U 2009 h. kolkaść turystaŭ, jakija arhanizavana jakija vyjechali z Respubliki Biełaruś za miažu,

skłała 316,3 tys. čałaviek i pamienšyłasia ŭ paraŭnańni z 2008 h. na 16,8%.

U krainy SND arhanizavana vyjechała 118,5 tys. čałaviek, u inšyja krainy śvietu — 197,8 tys. čałaviek, što mienš za ŭzrovień minułaha hoda na 29,2% i 7,1% adpaviedna.

U 2009 h. biełaruskija turysty najbolš naviedvali Rasiju, Ukrainu, Bałharyju, Jehipiet, Italiju, Litvu, Polšču, Turcyju, Čechiju. Na dolu hetych krain prychodziłasia 88,7% ad ahulnaj kolkaści arhanizavana jakija vyjechali za miažu biełaruskich turystaŭ (u 2008 h. — 89,3%).

Siaredniaja praciahłaść znachodžańnia turystaŭ za miažoj u 2009 h., taksama jak i ŭ 2008 h.,

skłała 9 dzion.

***

Dla paraŭnańnia: kolkaść zamiežnych turystaŭ u Estonii ŭ 2009 h. skłała 2,5 młn čałaviek, u Łatvii — 1,6 młn. i ŭ Litvie — 1,3 młn.

I heta pry tym, što ŭ Łatvii i Litvie ŭ minułym hodzie było zafiksavańnie padzieńnie turystyčnaha patoku na 20-25% u paraŭnańni z 2008 hodam.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Prapahanda rychtuje hramadstva da zahadkavaj «praciahłaj kamandziroŭki» Łukašenki39

Prapahanda rychtuje hramadstva da zahadkavaj «praciahłaj kamandziroŭki» Łukašenki

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka źbirajecca na doŭhi čas za miažu57

Łaŭroŭ: Biełaruś imknucca ŭciahnuć va ŭkrainski kanflikt11

Zarobak jak u ajcišnika: biełaruskamu traktarystu prapanujuć da 10 tysiač rubloŭ. Razabralisia, u čym sakret5

SK RF nazvaŭ proźviščy adkaznych i vykanaŭcaŭ, chto, pa jaho viersii, atakavaŭ aŭtobus ź biełaruskimi dziećmi pad Branskam17

26‑hadovy Maksim z Baranavič — novaja achviara vajny12

«Heta ŭnikalny vypadak!» Kala «Minsk-Śvietu» zaŭvažyli ptušku hoda1

Budynak krejdavaha zavoda ŭ Biełharadskaj vobłaści razburany ŭ vyniku ŭdaru bieśpiłotnikaŭ1

Orden Biełaha Arła, jaki zabrali ŭ Zialenskaha, viarnuŭsia ŭ Polšču. Što ź im budzie ciapier?4

U Krymie zdaryłasia maštabnaje adklučeńnie śviatła6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Prapahanda rychtuje hramadstva da zahadkavaj «praciahłaj kamandziroŭki» Łukašenki39

Prapahanda rychtuje hramadstva da zahadkavaj «praciahłaj kamandziroŭki» Łukašenki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić