Hramadstva1212

Biełstat: Tracina rasijcaŭ źnikła ź Biełarusi z pryčyny «stareńnia»

Za pieryjad 1999 — 2009 hh. kolkaść rasijcaŭ u Biełarusi źmienšyłasia na 356,6 tysiačy čałaviek (na 31%), ich dola ŭ ahulnaj kolkaści nasielnictva respubliki skaraciłasia z 11,4% u 1999 h. da 8,3% u 2009 h.
Pra heta 31 sakavika paviedamiŭ Nacyjanalny statystyčny kamitet Biełarusi (Biełstat).

Pavodle dadzienych pierapisu nasielnictva Biełarusi 2009 hod, da rasijcaŭ adnieśli siabie 785 tys. čałaviek (kala 8% nasielnictva). «Pa abłaściach respubliki dola rasijcaŭ vahajecca ad 6,4% u Bresckaj vobłaści da 10,2% u Viciebskaj. Amal 85% rasijcaŭ pražyvała ŭ haradskich pasieliščach. Najbolš vysokaja dola rasijcaŭ adznačanaja ŭ ahulnaj kolkaści nasielnictva takich administracyjna-terytaryjalnych adzinak, jak Brest (10,7%), Navapołack i Połack (adpaviedna 15,5% i 14,8%), Hrodna (12,2%), Minsk (10%), Babrujsk i Babrujski rajon (adpaviedna 13,2% i 11,9%)», havorycca ŭ paviedamleńni.

Biełstat źviazvaje skaračeńnie kolkaści rasijcaŭ u Biełarusi «pierš za ŭsio sa stareńniem».
Adznačajecca, što za 10 hadoŭ dola asobaŭ, starejšych za pracazdolny ŭzrost, u ahulnaj kolkaści rasijcaŭ pavialičyłasia na 11,4% i nabliziłasia da 33%.

«Razam z tym, dola dziaciej i padletkaŭ va ŭzroście da 16 hadoŭ siarod respandentaŭ, jakija padčas pierapisu adnieśli siabie da rasijcaŭ, istotna źniziłasia: z 15,2% da 7,4%, — adznačajuć składalniki spravazdačy. — Uličvajučy vysokuju ŭdzielnuju vahu starejšych uzrostavych hrup u ahulnaj kolkaści rasijcaŭ, možna vykazać zdahadku, što mieli miesca taksama pracesy ich asimilacyi, to bok naščadki imihrantaŭ, narodžanyja ŭ Biełarusi, padčas apošniaha pierapisu nasielnictva adnosili siabie da biełarusaŭ, što stała adnoj z pryčyn rostu ich doli ŭ ahulnaj kolkaści nasielnictva krainy».

«Źviartaje na siabie ŭvahu bolš vysoki ŭzrovień adukacyi rasijcaŭ. Dola asobaŭ z bolš vysokaj stupieńniu adukacyi siarod rasijcaŭ vyšejšaja, čym siarod biełarusaŭ.
Tak, na 1000 čałaviek adpaviednaj nacyjanalnaści vyšejšuju adukacyju na momant pierapisu nasielnictva 2009 hoda mieli 312 ruskich suprać 168 biełarusaŭ. Razam z tym, pačatkovuju adukacyju mieli na 1000 čałaviek 119 biełarusaŭ i tolki 53 rasijcy», — adznačajuć aŭtary spravazdačy. Na ich dumku, pryčyny takoj situacyi — «imihracyja ŭ respubliku śpiecyjalistaŭ u paślavajenny pieryjad», a taksama vysoki adsotak biełarusaŭ, jakija z pryčyny ŭzrostu nie dasiahnuli bolš vysokaha ŭzroŭniu adukacyi.

«Pavodle dadzienych pierapisu nasielnictva 2009 hoda ŭ Respublicy Biełaruś pastajanna pražyvaje 83,6 tys. hramadzian Rasijskaj Fiederacyi, što składaje 2/3 ahulnaj kolkaści zamiežnych hramadzian, jakija pastajanna pražyvajuć u respublicy. Bolš za 90% rasijskich hramadzian prybyli ŭ našu krainu ŭ pieryjad da 2005 hoda. Amal 40% ź ich na momant pierapisu byli va ŭzroście 50 hadoŭ i starejšyja, — adznačajuć śpiecyjalisty Biełstata. — Rasijskaja mova źjaŭlajecca asnoŭnaj movaj nasielnictva Respubliki Biełaruś. Na joj zvyčajna razmaŭlaje doma 6 młn 673 tysiačy čałaviek, abo 70% nasielnictva krainy».

Kamientary12

Ciapier čytajuć

Koŭł Łukašenku: Tabie treba być bolš aściarožnym, za stałom kiepskich pacanoŭ zastaŭsia adzin ty10

Koŭł Łukašenku: Tabie treba być bolš aściarožnym, za stałom kiepskich pacanoŭ zastaŭsia adzin ty

Usie naviny →
Usie naviny

Siońnia — Dzień Voli. 108 hadoŭ tamu była abvieščana niezaležnaść BNR3

Navukoŭcy znajšli sposab pieratvarać płastykavyja butelki ŭ leki ad ciažkaj chvaroby1

Polskaja kańkabiežka, jakaja na Alimpijadzie atrymała kańkom pad voka, raskazała, jak heta pieražyła

Na adnoj z mahił na biełaruskich mohiłkach pastavili ściah «Vahniera» FOTAFAKT8

«Vy navat nie ŭjaŭlajecie, nakolki mocna jany chočuć zaklučyć ździełku». Tramp raskazaŭ pra pieramovy ź Iranam3

U «Vialikim kamni» zamachnulisia na budaŭnictva samaha vialikaha ŭ Jeŭropie abjekta4

Stała viadoma, pa jakich charčovych tavarach u Biełarusi faktyčna niama impartu1

Va Ukrainie mužčyna pasłaŭ svajoj siamji śmiertanosnuju pasyłku z vybuchoŭkaj1

«Niekatoryja zmohuć adkazać hadoŭ praź piać». Biełaruska spytała tych, chto emihravaŭ u Polšču, a potym viarnuŭsia, ci nie škadujuć jany12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Koŭł Łukašenku: Tabie treba być bolš aściarožnym, za stałom kiepskich pacanoŭ zastaŭsia adzin ty10

Koŭł Łukašenku: Tabie treba być bolš aściarožnym, za stałom kiepskich pacanoŭ zastaŭsia adzin ty

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić