Vychad u sietku internet majuć kala 35% hramadskich biblijatek Biełarusi, u tym liku kožnaja piataja sielskaja biblijateka,paviedamiŭ na
Aprača taho,
43% hramadskich biblijatek abstalavanyja kampjutarami. U hety lik traplajuć usie respublikanskija, abłasnyja, a taksama centralnyja haradskija i rajonnyja biblijateki, bolš jak čverć sielskich biblijatek.
«Siońnia biblijateki ŭ svajoj bolšaści ŭjaŭlajuć saboj šmatfunkcyjanalnyja ŭstanovy kultury, — skazaŭ Stružecki. — Heta infarmacyjnyja, sacyjakulturnyja i aśvietnickija centry, jakija ŭ adpaviednaści z patrabavańniami času i zapytami roznych słajoŭ nasielnictva aktyŭna ŭkaraniajuć u svaju dziejnaść najnoŭšyja infarmacyjnyja technałohii, sadziejničajuć raspaŭsiudžańniu viedaŭ, umacavańniu adzinaj kulturnaj prastory, što ŭ vyniku pryvodzić da farmiravańnia novaha intelektualnaha hramadstva».
Na pačatak 2011 hoda było madernizavana i stvorana kala 1,5 tys. biblijatek u ahraharadkach. Ciapierašnija centralnyja sielskija biblijateki — «heta sučasnyja biblijateki z poŭnym kamplektam abstalavańnia, padklučeńniem da sietki internet, heta značyć jany praktyčna nie adroźnivajucca ad zvyčajnych haradskich biblijatek». «Pierad nami staić zadača, kab usie biblijateki adpaviadali takim patrabavańniam», — zajaviŭ čynoŭnik.
Namieśnik ministra zaznačyŭ, što ŭ biblijatečnaj śfiery zastajucca niavyrašanyja prablemy, naprykład, raźmiaščeńnie mnohich biblijatek u budynkach, jakija znachodziacca ŭ avaryjnym stanie. Stružecki taksama zajaviŭ, što «abjomy novych pastupleńniaŭ dakumientaŭ u fondy biblijatek respubliki siońnia pakul jašče nie adpaviadajuć mižnarodnym standartam pa biblijatečnaj spravie», zhodna ź jakimi «fond biblijateki za 10 hadoŭ pavinien całkam abnaŭlacca».
Surjoznaj prablemaj čynoŭnik nazvaŭ źnižeńnie ŭzroŭniu čytańnia siarod nasielnictva.
Pavodle infarmacyi Stružeckaha, u krainie pracujuć prykładna 9,3 tysiačy hramadskich i śpiecyjalnych biblijatek z ahulnym abjomam fondu bolš jak 200 młn. asobnikaŭ.
Kamientary