Ułada2626

Svajo — čužoje

U BiełNDI horadabudaŭnictva adbyłasia abmierkavańnie alternatyŭnaha prajektu rekanstrukcyi histaryčnaj častki Horadni, pradstaŭlenaha historyka‑krajaznaŭčym tavarystvam «Etna».

U BiełNDI horadabudaŭnictva adbyłasia abmierkavańnie alternatyŭnaha prajektu rekanstrukcyi histaryčnaj častki Horadni, pradstaŭlenaha historyka‑krajaznaŭčym tavarystvam «Etna».

Mierapryjemstva było pradstaŭničym — na im prysutničali ŭpaŭnavažanyja pradstaŭniki Ministerstva architektury i budaŭnictva, Ministerstva kultury, hałoŭnyja architektary Horadni i Haradzienskaj vobłaści, dyrektar instytutu «Horadniahramadzianprajekt», supracoŭniki BiełNDI horadabudaŭnictva, jakija rabili Hieneralny plan Horadni.

Sa słovaŭ kuratara haradzienskaha alternatyŭnaha prajektu Andreja Vaškieviča, ichny varyjant maje prychilnikaŭ siarod mienskich specyjalistaŭ. Tyja adznačajuć, što prapanavany maładymi haradziencami prajekt u bolšaj stupieni adpaviadaje Hienplanu raźvićcia Horadni, zaćvierdžanamu prezydentam u 2003 h., a taksama kompleksnaj schiemie transpartu, zaćvierdžanaj u 2005‑m.

U toj samy čas haradzienskija čynoŭniki ŭparta stajać na svaim. Pavodle aficyjnych planaŭ, užo ŭ traŭni majuć raspačacca pracy ŭ rajonie vulicaŭ Trajeckaj i Padhornaj, a taksama rekanstrukcyja Staroha mostu. Na dumku aŭtaraŭ alternatyŭnaha prajektu, heta tolki zamacuje transpartnyja patoki ŭ centry horadu i spravakuje ad samaha pačatku pracaŭ štodzionnyja darožnyja zatory. Jakija, zrešty, i ciapier nia redkaść. Sp.Vaškievič zaznačaje, što patreby ŭ rekanstrukcyi mostu niama nijakaj. Na siońnia nahruzka na most składaje kala 3000 aŭto ŭ hadzinu. Ź ich 80% ruchajucca praz centar tranzytam. Varta stvaryć małoje darožnaje koła, jakoje b dazvoliła advieści z centru asnoŭny patok tranzytnaha transpartu, i adrazu stanie vidavočnaj biessensoŭnaść hetaj rekanstrukcyi, upeŭnieny historyk. Navidavoku parušeńnie etapnaści rekanstrukcyi centru, jakaja była zamacavanaja ŭkazam A. Łukašenki ad 2003 h.

Ad žniŭnia minułaha hodu ŭ Horadni čakajuć vyjaznuju naradu Ministerstva kultury, na jakuju zaprasili i aŭtaraŭ nieaficyjnaha prajektu. Pytańniaŭ udzielniki narady majuć bahata: što čakaje Kałožu, jaki budzie los staroha kvartału ŭ rajonie vulicy Horkaha, kim i ci buduć ładzicca archiealahičnyja daśledavańni ŭ starym horadzie.

Kamientary26

Ciapier čytajuć

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»5

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»

Usie naviny →
Usie naviny

Paśla niekalki hadoŭ skaračeńnia ŭ Biełarusi znoŭ stała raści kolkaść ahrasiadzib

Pryznali «ekctremisckim farmavańniem» telehram-čat «Biełarusy Valensii»2

Prycelny ŭdar pa miescy zborki naziemnych dronaŭ u Daniecku — troje rasijskich vajskoŭcaŭ zahinuli, adzin źnik2

Stałkier Hanny Bond prymataŭ da jaje mašyny cacku z čyrvona-zialonym ściažkom18

Žonka dyrektara JERAM, hrošy na zmahańnie z ankałohijaj dla jakoj źbirali ŭsim śvietam, uvajšła ŭ remisiju16

U Babrujsku ajčym uciahnuŭ niepaŭnaletniaha pasynka ŭ handal narkotykami. Abodva atrymali konskija terminy1

Biełaruska sudzicca z polskaj sacabaronaj z-za piensii. Viedamstva paličyła jaje pracu fiktyŭnaj3

Saudaŭskaja Aravija i Kijeŭ rychtujuć «hihanckuju damovu» na fonie iranskaj pahrozy6

Jašče adna futbalistka i trenier zbornaj Irana paprasili prytułak u Aŭstralii. Ale i ŭsia zbornaja nie moža viarnucca ŭ Iran

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»5

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić