Litaratura44

«Kali ty vorah, to čamu drukuješsia ŭ dziaržaŭnym časopisie?»

U Andreja Fiedarenki vyjšła kniha minijaciurnych ese.

Siečka / Andrej Fiedarenka. — Minsk: Halijafy, 2012. — 136 s.

«Adzin aŭtar, bujny hrafaman (hrafamany dzielacca na cichich i bujnych), kryčaŭ:

— Jakoje ty maješ prava mianie redahavać, kali teksty mnie dyktuje sam Haspodź?!

— U takim razie ja vymušany redahavać samoha Hospada, — adkazvaŭ ja. — Abo jon dyktuje vam z pamyłkami, abo vy kiepska rasčuvajecie jaho dyktoŭku».

Hučyć jak aniekdot. Ale aŭtar zapeŭnivaje, što heta realnaść jahonaj redaktarskaj pracy.

«Siečka» — nie zabaŭlalnaje čytvo, składzienaje tolki z aniekdotaŭ ci paciešnych historyj.

Heta dumki, nazirańni piśmieńnika, jakija nie raźvivajucca da apaviadańniaŭ, asobnych scen u bolšaj prozie. Ich možna było b akreślić jak dziońnikavyja zapisy biez dataŭ.

Heta mahčymaść padhledzieć za aŭtaram: pra što jon dumaje pamiž napisańniem «Vioski», «Afhanskaj škatułki», «Ničyich»... I akazvajecca, što heta spres praca sa słovam, litaratura.

Jamu niajasna, čamu pišacca naviedvalnik, kali pryhažej — naviednik; dvukośsie, a nie łapki. Aburajecca, kali słoŭnikam zamacavana łJampa, ale łAmpada. Čamu čaćviarHa, ale nie čaćvierKa...

Andrej Fiedarenka — čałaviek niepubličny. Na prezientacyi «Siečki» ŭ Muziei historyi biełaruskaj litaratury jon siadzieŭ z apuščanaj hałavoj, bo, vidać, niajomka pačuvaŭsia pierad dziasiatkami dapytlivych vačej prysutnych. Ludzi čakali ad jaho luboha słova, a jamu zručniej pisać.

I «Siečka» — heta toje, pra što piśmieńnik moh by raskazvać na sustrečach z čytačami.

Jakaja cana apaviadańnia? Čamu najbolš niazdarnyja da litaratury — samyja skandalnyja? Navošta redaktary stanoviacca ideołahami?

Ale jon addaje pieravahu napisańniu, kali kožnaje słova možna abdumać. Bo dla jaho, jak padajecca, nieprymalna, kab apublikavać prachadny tekst. Tamu navat «drobnaja siečka» — nie adpiska, što źjaviłasia pamiž «darosłymi» knihami prozy, a takaja ž litaraturnaja praca.

A zakančvajecca kniha listom-danosam adnaho z čytačoŭ «Maładości», jaki aburany apaviadańniem Fiedarenki, nadrukavanym u časopisie.

«Kali ty vorah, to čamu drukuješsia ŭ dziaržaŭnym časopisie?»

I heta nie atavizm 1930-ch, a realnaść.

Nabyć knihu možna tut.

Kamientary4

Ciapier čytajuć

«Nie raju na Rasiju iści: ja spaŭ ad siły pa try hadziny za sutki». Dalnabojščyki paraŭnoŭvajuć zarobki i ŭmovy pracy ŭ Jeŭropie i Rasii7

«Nie raju na Rasiju iści: ja spaŭ ad siły pa try hadziny za sutki». Dalnabojščyki paraŭnoŭvajuć zarobki i ŭmovy pracy ŭ Jeŭropie i Rasii

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Ufie nieviadomy z nažom napaŭ u internacie na studentaŭ, paranienyja šeść čałaviek1

Na pažary ŭ Hrodnie zahinuli try čałavieki

Cichanoŭskaja: Płan «Pieramoha» byŭ pamyłkaj56

Pamiatajecie Asol Śliviec? Žyćcio frystajlistki źmianiłasia da niepaznavalnaści, ciapier jana Abihal7

Šviejcaryja vyjhrała pieršaje zołata Alimpijady

Śviatłana Cichanoŭskaja nazvała lubimuju stravu dziacinstva13

Zialenski: ZŠA chočuć zaviaršyć vajnu da pačatku leta6

Cichanoŭskaja raskazała, kim by chacieła pracavać, kab nie zdaryŭsia 2020 hod5

U Dubai zatrymali čałavieka, jaki stralaŭ u namieśnika načalnika HRU23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Nie raju na Rasiju iści: ja spaŭ ad siły pa try hadziny za sutki». Dalnabojščyki paraŭnoŭvajuć zarobki i ŭmovy pracy ŭ Jeŭropie i Rasii7

«Nie raju na Rasiju iści: ja spaŭ ad siły pa try hadziny za sutki». Dalnabojščyki paraŭnoŭvajuć zarobki i ŭmovy pracy ŭ Jeŭropie i Rasii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić