№ 14 (171), 3 — 9 krasavika 2000 h.
Kit biełaruščyny i kasmanaŭtyki
6 krasavika Barys Kit adznačaje 90-hodździe
Viadomy biełaruski aśvietnik, amerykanski daśledčyk u halinie astranaŭtyki, hanarovy hramadzianin Navahradku, siabra mnohich mižnarodnych akademijaŭ prafesar Barys Kit ciapier žyvie ŭ Frankfurcie-na-Majnie. Bližej da Biełarusi, jak jon sam adznačaje. Paśla taho, jak źnik Berlinski mur, spadar Barys naładziŭ bieźlič suviaziaŭ z Baćkaŭščynaj — sa svajakami, z byłymi vučniami, mnohimi piśmieńnikami, vučonymi, palitykami, žurnalistami, hramadzkimi dziejačami. U jaho nievialičkaj kvatery pabyvali ŭ haściach dziasiatki biełarusaŭ, jakija pakinuli tam svaje knihi, malunki, suveniry. Mnohim biełarusam Barys Kit ščyra dapamahaŭ, kali tyja patraplali ŭ Niamieččynie ŭ niejkija składanaści — hublali pašpart ci rečy, abo nia mieli tranzytnaj vizy... Mnohich jon asabista, niahledziačy na pavažny ŭzrost, sustrakaŭ i pravodziŭ u Frankfurckim aeraporcie. Kožnuju niadzielu jon telefanuje šmatlikim siabram u Miensk, Horadniu, Vilniu, Navahradak...
Biełaruskija padziei pačatku dzievianostych, atrymańnie Biełarusiaj niezaležnaści, pieršyja kroki ŭ adbudovie dziaržaŭnaści nadzvyčaj radavali Barysa Kita, adnak siaredzina i kaniec dzievianostych jaho azmročyli. Kožnuju ranicu na frankfurckim vakzale Ziudbanhof Barys Kit kuplaje stos hazetaŭ: «Internešnł Hierald Trybiun», «Iźviestija», «Hazetu Vyborču» i pierš za ŭsio čytaje naviny ź Biełarusi. Biełaruskija vydańni tam, na žal, nie pradajucca. Nia tak daŭno sp.Kit pračytaŭ artykuły pra toje, jak haniebna pradstaŭniki ŭłady sustreli na Baćkaŭščynie piśmieńnika Vasila Bykava, kali toj viarnuŭsia ź Finlandyi. Heta vielmi aburyła Barysa Kita, i jamu zachaciełasia adrazu napisać list padtrymki znakamitamu biełaruskamu piśmieńniku... U inšych umovach sp.Kit abaviazkova pryjechaŭ by na svajo 90-hodździe ŭ Biełaruś, ale ciapier, vidać, nie vypadaje.
Jak asoba Barys Kit prosta zachaplaje. Enerhičny, ruchavy, viasioły, dobrazyčlivy i haścinny, lubić pahavaryć, padzialicca ŭspaminami. Aprača astranaŭtyki i matematyki jon vielmi zachaplajecca historyjaj, jakuju vyvučyŭ pa amerykanskich knižkach, tamu ad jaho možna pačuć šmat novaha. Jon byŭ śviedkam mnohich padziejaŭ u biełaruskaj historyi dvaccataha stahodździa, viedaŭ mnohich našych znakamitych dziejačoŭ. A časam pryhadaje daścipnyja anekdoty 20—30-ch hadoŭ. Ad jaho nabirajeśsia dobraj enerhii, ad jaho varta pavučycca, jak pavodzić siabie ŭ šmatlikich składanych perypetyjach žyćcia, kali davodzicca navat pačynać usio spačatku na novym miescy. Ad jaho možna pavučycca, jak kantaktavać ź ludźmi, jak vyrašać składanyja zadačy... Barys Kit šmat dabiŭsia ŭ žyćci svaimi ŭłasnymi siłami i zdolnaściami, ale zastaŭsia prostym i niepatrabavalnym. «Mnie ničoha nia treba, ja zvyčajny sialanski syn», — biez usiakaj hironii havoryć jon.
Valer Kalinoŭski
Vykazvajem našyja ščyryja vinšavańni spadaru Barysu Kitu z nahody 90-hodździa, žadajem u zdaroŭi j humory sustreć i stohadovy jubilej!
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary